'Ako bi netko htio poslušnika, bio bi jako neinformiran da mene uzme'

Kako mislite očuvati kunu stabilnom u ovoj situaciji? Pa onako kako smo to i do sada radili, vodili smo politiku koja je osiguravala da kontroliramo tečaj. Ako je potrebno možemo otkupiti sve kune, čitavu novčanu ponudu, mi i teoretski možemo održavati tečaj stabilnim.

Pročitajte i ovo bankarska drama Je li na pomolu novi trošak za građane? Sve bankarske oči uperene su u zakon u izradi skuplje zaduživanje Ubrzo se pooštravaju uvjeti kreditiranja: Što to građanima donosi?

tri vijesti o kojima se priča Šok u Crnoj Gori Mještani više ne izlaze iz kuća, plaše se da ga ne sretnu, svi su prestravljeni: "Dogodilo se u rano jutro, svi smo u strahu" vojno osposobljavanje Poznato kada bi mogli početi stizati pozivi za vojni rok: Najavljena i novost koja se mnogima neće svidjeti monstruozni rituali sekte Obrijanih glava i izgladnjele prisiljavane su na orgije i silovane, a onda je jedna trudnica otkrila zloglasnog vođu

Vaš cilj je što prije uvesti euro. Zašto? Je li to zbog jeftinijeg zaduživanja u budućnosti? Što se tiče eura, ja bih naglasio sljedeće, nije stvar jeli to moj cilj nego je pitanje što je biti s eurozonom s obzirom na sve probleme koji se tamo sada događaju. O tome ovosi i naša perspektiva uvođenja eura i naša ekonomska perspektiva. Za ulazak u eurozonu kriteriji su sada postroženi i trebati će puno rada da to ostvarimo. To nije nešto što će se dogoditi u nekoliko idućih godina. To će se dogoditi za 5, 6 ili 7 godina.

Hoćete li vi, kao što je to radio i guverner Rohatinski, smanjiti obveznu rezervu banaka i tako u sustav pustiti više kuna, kako bi pomogli gospodarstvu? Stopa obvezne rezerve je smanjivana i dizana, a ono što će HNB raditi će biti uvjetovano situacijom na tržištu i što mi ocijenimo potrebnim. U ovom trenu nema potrebe za takvim potezima. Likvidnost je visoka, banke imaju novca.

Španjolska i Italija se zadužuju po vrlo visokim kamatama. Čeka li to ubrzo i Hrvatsku? Ni mi se ne zadužujemo po niskim kamatama, razlika u kamatama koje plaćamo je visoka i ona ovisi o kredibilnosti ukupne ekonomske politike, strukturnih reformi, fiskalne politike i kako ćemo krojiti sve to, a to će zajedno s rastom BDP-a odrediti cijenu našeg zaduživanja na svjetskom tržištu.

Većina građana je jako zadužena, sve ih zanima što će se događati s kamatama za građane? Kamate su tu gdje jesu, a gdje će biti sutra to ćemo vidjeti, dok god se država zadužuje po visokoj cijeni teško da ćemo imati veći pad kamatnih stopa. Mi smo oslobodili veliku količinu likvidnosti, no uvijek postoji premija na rizik. Kamatne stope neće pasti dok je rizik za Hrvatsku velik.

Je li zabrinjavajuća ova razina inflacije od 3,8 posto koja je izmjerena u svibnju? To je rekordna inflacija unazad nekoliko godina. Mogu li građani očekivati novi rast cijena? Što se tiče inflacije, ona je sada uzrokovana poskupljenjem električne energije i plina. Ocjenjujemo da će prosječna stopa inflacije biti 3,2 posto. Inflacija ne bi trebala znatno rasti. Sada dostiže maksimum upravo zbog ovih poskupljenja.

Hoće li hrvatska morati pozvati MMF u pomoć? To je uvijek opcija i pozivanje MMF-a ovisi o tome hoće li Hrvatska zadržati kreditni rejting i kakvi će biti uvjeti zaduživanja na tržištu.

U kojoj mjeri će HNB pod vašom vladavinom biti neovisan od izvršne vlasti, budući da se puno govori o vašoj bliskosti Kukuriku koaliciji? Povijest mog odnosa s premijerom Milanovićem je sljedeća: prvi put sam ga upoznao prije 2-3 godine. Do trena kad je moje ime izašlo kao kandidata za guvernera nismo se susreli više od 10 puta, razgovarali smo o ekonomskim temama. To je jedan normalan odnos. A ako bi netko htio dovesti poslušnika za guvernera, trebao bi biti jako neinformiran da mene uzme.

Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.