"Loša gospodarska situacija u Njemačkoj i još devet zemalja EU-a mogla bi imati negativne posljedice na cijeli blok", upozorila je u Europska komisija koja je dodala kako je neuobičajeno visoka inflacija posljednjih godina, uključujući povećane troškove rada i cijene nekretnina, uzela svoj danak.
Ekonomskog analitičara Petra Vuškovića pitali smo kakva nas godina očekuje, slijedi li nam oporavak, što će biti s turizmom, plaćama i tržištem rada. Otkrivamo imamo li razloga za optimizam u idućoj godini i očekuje li nas konačno smirivanje cijena. Evo što nam je rekao.
"Očekuje nas još jedna dobra poslovna godina. Njeno glavno obilježje će biti ekonomski rast i usporavanje inflacije. Razlog usporavanja inflacije je nemogućnost održavanja stope rasta plaća od 15% koliko je taj rast iznosio u 2024. godini.
Po prvi put od postpandemijskog razdoblja, inflacija bi trebala pasti ispod 3% na godišnjoj razini. Očekuje se stopa godišnje inflacije od 2.8%. Primjerice za tekuću 2024. godinu ona će iznositi 3.8%. Značajno je spomenuti da će naš ekonomski rast od procijenjenih 2.8% i dalje biti jedan od najvećih u Europi. Ove godine samo je mala europska otočna država Malta imala veći ekonomski rast od Hrvatske.
Možemo reći da smo bili ekonomska lokomotiva Europe", kaže Vušković.
Visoke stope zaposlenosti su također obilježje naše ekonomije.
"Ono što je prošlo "ispod radara" da smo u III. kvartalu 2024. godine imali najvišu stopu zaposlenosti u Europi. Ekonomski rast i visoka stopa zaposlenosti stvaraju "imunitet" tržištu. Pozitivne projekcije samo rat može poništiti. Nemojmo isključiti taj politički, a zapravo ekonomski rizik", rekao nam je Vušković.
Cjenovni kaos i trgovačka prevara
Imamo nikad veće cijene, a dobre gospodarske pokazatelje. Građani se s pravom pitaju kada će se dobri rezultati reflektirati na cijene.
"Premda će inflacija usporiti i dalje ćemo imati visoke cijene proizvoda, usluga, energeneta. Inflacija je prokletstvo ekonomije. Kada bi je mogli s tržišta izuzeti mogli bi slobodno reći da živimo u najboljem ekonomskom vremenu od osamostaljenja. Na tržištu svakodnevno svjedočim cjenovnom kaosu.
Primjerice cijena Milka čokolade s lješnjacima od 270g u Konzumu je bila više od 7 eura, istodobno u Boso trgovinama iznosila je 3.5 eura, što je razlika od 100%. Trenutno je cijena spomenute čokolade u Konzumu pala na 2.85 eura jer je na akciji. Tako je i s božićnim zvijezdama, na Kvatriću su 10 eura, a u Konzumu manje od 4 eura.
Tko se može snaći u takvom cjenovnom kaosu? Ukoliko ne možemo mijenjati cijene možemo mijenjati naše potrošačke navike uz više analitičkog pristupa. Mjeri i upravljaj svojim troškovima. Od visokih cijena još veći problem su ovako izražene oscilacije. To je trgovačka prevara", napominje ekonomski analitičar.
Nekadašnji gospodarski motori Europe u velikim su problemima. Njemačka i Francuska poprilično su uzdrmane. Teško da to neće utjecati i na Hrvatsku.
"Moram priznati da sam iznenađen dubinom ekonomske krize u Njemačkoj. U suštini mislim da je problem bio oslanjanje njemačke industrije na jeftin ruski plin. To se poklopilo dodatno s tranzicijom industrijske proizvodnje na nove zelene tehnologije.
Zaokret ili optimizacija procesa uvijek predstavljaju trošak za tvrtke. Tada se gubi na konkurentnosti. Posljedica krize je već sada gubitak nekoliko desetaka tisuća radnih mjesta, a taj broj dodatno akcelerira. Bojim se da je njemačka ekonomija ušla u sistemski rizik.
Kriza je počela s autoindustrijom, a sada je zahvatila cijelu industriju".
Nažalost, posljedice će biti i za Hrvatsku, kaže nam Vušković.
"Tijekom audita kojeg radim u našim tvrtkama, direktori čije tvrtke su izvozno usmjerene na Njemačku bilježe ozbiljan pad narudžbi koji je započeo još prošle godine. Ukoliko se tako što nastavi, osjetit će se to i na našoj izvoznoj bilanci.
Ozbiljna je izloženost hrvatske ekonomije i u turizmu. Ove godine smo imali manji broj turista iz Njemačke. Nakon toliko otkaza pitanje je hoće li njemački turisti moći izdvojiti novac za naše more", istaknuo je.
Ekonomiji treba mir
Na pitanje kako će se događanja na Bliskom istoku odraziti na Hrvatsku odgovara: "Kapital je plah, burze su međusobno povezane. Bilo kakav sukob u svijetu ima utjecaja na burze. Naš rizik nije samo Bliski istok, još veći rizik je rat u Ukrajini.
Rizik su i žarišna područja s kojima graničimo Republika Srpska i/ili Kosovo. Takvi geopolitički rizici su itekako sastavni dijelovi analiza. Ekonomiji treba mir. Da bi se ekonomske zakonitosti mogle manifestirati, morate imati odsustvo oružanih sukoba".
S druge strane, izvoznici u Hrvatskoj trebali bi biti zadovoljni.
"Proizvodnja pogotovo ona prerađivačka će rasti. Izvoznici bi trebali biti jako zadovoljni, predviđa se da će u 2025. godini rasti za čak 3 postotna boda. Predviđa se ukupan rast izvoza od 4.8 posto. Nažalost i uvoz će rasti ali to je ionako nešto na što smo se naučili. Bitno je da se ta razlika smanjuje u korist izvoza", napominje.
Vušković predviđa stabilizaciju cijena energenata. "U zadnjih par godina Europa je uložila milijunske iznose na zelene tranzicije. Dosta tvrtki koje savjetujem ima svoje solarne elektrane preko kojih ostvaruju energetske uštede.Tvrtke postaju sve više energetski samodostatne. Izgradnja solarnih elektrana je postala ozbiljan biznis. Na međunarodnoj razini sve više problem su suše koje utječu na rad hidroelektrana.
Polovica proizvedene struje u Hrvatskoj je iz hidroelektrana. Suše u svijetu poskupljuju struju više nego bilo koji drugi faktor uključujući i onaj politički odnosno ratni.
U pojedinim državama primjerice Španjolskoj ovo ljeto bilo je zabranjeno punjene bazena, navodnjavanje parkova upravo zbog velikih suša. Suša nije samo problem rada hidroelektrana već poskupljuje i poljoprivredne proizvode", rekao nam je zaključno ekonomski analitičar.
