Iako su političari prštali izjavama poput: „Obrazovanje je za našu vladu od prvog dana na prvom mjestu!“, (Željko Jovanović); „Školstvo koje je primjenjivo. Školstvo koje čini sretnog učenika“ (Tomislav Karamarko), upravo je politika ugrozila budućnost reforme školstva zbog koje je 50 000 ljudi izašlo na ulicu u ime budućnosti svoje djece. Izrazili su želju da im djeca uče praktične stvari, da razvijaju kritička mišljenja, a ne da samo štrebaju napamet hrpu gradiva.
Toga dana, veliko mnoštvo izrazilo je jasan stav, no 6 mjeseci poslije ne samo da se ništa nije pomaknulo s mrtve točke nego nam stiže još jedna bolna pljuska.
Rezultati PISA istraživanja pokazali su kako naši učenici ne znaju primijeniti znanje u svakodnevnom životu.
Previše gradiva, štrebaju napamet i zapravo uopće ne razumiju zašto nešto uče.
Luka, srednjoškolac komentira: „Uglavnom to je štrebanje i nema uopće logike! Sve se brzo zaboravi.“
Upravo zbog gradiva kojega ima previše, brzo se zaboravlja, a teško uči. U Hrvatskoj se na instrukcije na godinu troši 60-ak milijuna kuna.
Ispod svjetskog prosjeka znanja smo već dugi niz godina. Prema PISA istraživanju na 32. mjestu od 72 zemlje u svijetu.
Susjedi Slovenci, svoj sustav obrazovanja gradili su 20 godina. Njihovi učenici na testiranjima znanja godinama su iznad prosjeka. Finska je jedna od najpoznatijih primjera uvođenja radikalnih reformi u školstvo.
Jedna učiteljica iz Slavonskog Broda nije čekala da se sustav promijeni. Stvar je uzela u svoje ruke. Baš kao i Finci koji su zaključili da je zadaća nepotrebna, nakon godina i godina rada isto je shvatila i Ivana.
Pa je jedina u svojoj školi koja učenicima ne daje domaću zadaću.
„Naprosto smatram da nešto što nema svrhe valja ukinuti. Ja sam tijekom 15-godišnjeg rada shvatila da moje zadaće kakve sam ih davala nemaju efekta. Nalazila sam se u dvojbi je li učenik sam napisao zadaću, je li ju napisao neposredno prije nego što sam ja došla. Je li ju prepisao?“, govori Ivana Opačak, profesorica engleskog i hrvatskog jezika.
Kada je odlučila da učenike više neće opterećivati zadaćom, njihova reakcija joj je pokazala da je bila u pravu. Postali su aktivniji na satu, ali i nakon njega.
Komentirala je Ivana svoju odluku o neimanju zadaća s brojnim kolegama: „Bilo je jako pozitivnih komentara, posebno mlađih kolega, bilo je i komentara poput - "bez dobre stare zadaće i drila nema ništa, oni su već ionako lijeni ništa ne rade, kad bismo ukinuli zadaće radili bi još i manje.“
Ivana u školi osjeti problem s manjkom vremena pa ga se trudi iskoristiti koliko god može. Na satu umjesto listanja knjige njezini đaci često izrađuju plakate, a ona kaže da kroz zabavu i grupni rad nauče više.
„Jako me smeta kada se ističe da su naši učenici neinteligentni ili nedovoljno kreativni, nedovoljno motivirani, jer rezultati jesu takvi, možda to i pokazuju, međutim u našem sustavu ima prekrasnih učenika. Treba mijenjati program, treba mijenjati pristup istraživanjima, treba mijenjati mišljenje i predrasude o profesorima, o učenicima, o školama, treba mijenjati puno toga!“, govori Ivana.
Ekipa Provjerenog zamolila je sve bivše i sadašnjeg ministra da pokušaju riješiti test po kojemu su hrvatski srednjoškolci ispod prosjeka.
Odgovori koje su dobili izgledali su ovako: bivša ministrica Vokić nije imala vremena, bivši ministar Jovanović nije htio, predložio nam je kolegicu, kaže u SDP-u imaju dogovor da guraju nova lica, Mornar je bio spriječen, Šustar nije odgovorio, aktualni ministar Barišić nije htio dati izjavu, iz ministarstva su poslali dopis.
Jedini tko je htio stati pred kameru Provjerenog je bivši ministar Primorac. Iako nije htio riješiti test, barem je pristao na razgovor s novinarkom.
„Ja nikada nisam gledao na neki proces kao da je počeo i da će završit sa mnom. Ja sam to prihvatio kao kontinuitet mojih prethodnika i naravno da sam očekivao da taj kontinuitet traje bez obzira na bilo koju promjenu vlasti“, rekao je Primorac.
50 tisuća ljudi za dobrobit svoje djece, njihovu budućnost, promjene u načinu obrazovanja već jednom se ujedinilo i izašlo na ulice. Pokazali su da im je stalo. Reforma obrazovanja na kojoj je radilo 430 stručnjaka još uvijek stoji, a čeka se imenovanje ljudi koji bi je trebali nastaviti voditi.
Gdje je zapelo s uvođenjem kurikularne reforme?
Pogledajte u prilogu Srne Bijuk.
-
priča provjerenogInternet preplavile snimke sa zagrebačkih ulica, ljudi hodaju goli i rastrojeni. Što je u pozadini? "Vrlo je tanka linija..."
-
NepojmljivoStrahota na groblju u okolici Zagreba: "Pa zar ovo nije krah čovječanstva?"
-
Poznati parRijetko ih viđamo zajedno: Zajednički izlazak bivšeg vatrenog i supruge izazvao je zanimanje prolaznika
