DZS "objašnjava" pad zaposlenosti: Eurostatu smo poslali krive podatke, a mediji su ih krivo protumačili

Uslijed propusta Državnog zavoda za statistiku, neusporedivost podataka nije jasno naznačena u Eurostatovoj bazi podataka, kažu u DZS-u.

Pročitajte i ovo SUMNJE I OPRAVDANJA Može li se vjerovati podacima iz Popisa stanovništva: Građani nisu čitali objašnjenja ili DZS nije izabrao dobru metodologiju? Podaci DZS-a Više od 90.000 ljudi živi s plaćom manjom od 2.500 kuna

Dodaju da je prilikom dostave prve procjene zaposlenosti prema definiciji nacionalnih računa za drugo tromjesečje 2017. došlo do privremenog prekida vremenske serije zbog promjene metodologije izračuna.

"Nažalost, uslijed propusta Državnog zavoda za statistiku, navedeni prekid serije nije adekvatno naznačen u bazi podataka Eurostata te su zbog toga mnogi mediji pogrešno protumačili navedene podatke", kaže se u priopćenju.

Ističe se da se prva procjena može razlikovati od konačnih podataka procjene zaposlenosti prema definiciji nacionalnih računa kao i od rezultata ostalih statističkih istraživanja u kojima se obrađuju podaci statistike tržišta rada.

"Kod izračuna podataka o zaposlenosti prema definiciji nacionalnih računa dolazi do kombiniranja više različitih izvora podataka (administrativni i anketni podaci) u kojima postoji razlika u samim izvještajnim jedinicama (kućanstvo-osoba/poduzeće), geografskom obuhvatu izvještajnih jedinica (samo rezidenti ili širi opseg), ali i različitoj pokrivenosti ciljane populacije (samo privatna kućanstva ili i institucionalna)", kažu u DZS-u

Dodaju da podaci o zaposlenosti prema definiciji nacionalnih računa uključuju i procjenu broja osoba zaposlenih u neevidentiranom gospodarstvu. Kod takvog načina izračuna podataka u propisanim rokovima ocjenjuju se svi raspoloživi izvori (podaci iz JOPPD obrasca, HZMO-a, a u kasnijoj fazi i iz ankete o radnoj snazi), a navedeni izvori se naknadno dopunjuju s ostalim izvorima kako bi se osigurala najkvalitetnija dostupna metoda izračuna.

Za najnoviju prvu procjenu koristili su se privremeni administrativni podaci o zaposlenima (JOPPD obrazac), koji su podložni kasnijoj reviziji te su podcijenjeni u odnosu na anketne, kažu u DZS-u.

Eurostat je u srijedu, na temelju podataka poslanih iz DZS-a, objavio da je Hrvatska u drugom kvartalu zabilježila najveći pad broja zaposlenih na kvartalnoj i godišnjoj razini među zemljama Europske unije dok je u EU i eurozoni njihov broj porastao na rekordnu razinu.

Prema tim podacima, u Hrvatskoj je broj zaposlenih u drugom tromjesečju smanjen za 0,8 posto u usporedbi s prvim tromjesečjem, kada je pao za revidiranih 0,2 posto. (Hina)