Inspekcija Ministarstva zdravstva lani je otkrila niz liječnika u Zagrebu i Splitu koji rade kod privatnika u radno vrijeme ili bez odobrenja, bolničke uprave tvrde da nisu uočili nepravilnosti, a kandidatkinja za ministricu zdravstva Irena Hrstić najavljuje promjene i nove kriterije.
Hrstić je izjavila da se donijeti nova jasna pravila za dopunski rad liječnika koji će u matičnoj kući morati ispuniti sve obaveze da bi mogli raditi i privatno.
Inspekcija Ministarstva zdravstva lani je obavila 42 nadzora privatnika te utvrdila da u zagrebačkom i splitskom KBC-u niz liječnika u redovno radno vrijeme nije bio na radnom mjestu ili je bez dopuštenja radio i u privatnoj klinici.
U Zagrebu je u tom periodu utvrđeno sedam težih povreda iz radnog odnosa – šest se odnosilo na rad bez odobrenja i na rad tijekom radnog vremena u privatnoj ustanovi, a zabilježen je i jedan slučaj odsutnosti s posla u radno vrijeme.
U Splitu je utvrđeno 12 prekršajnih postupaka i 18 težih povreda obaveza iz radnog odnosa koje su se odnosile na rad bez odobrenja i rad tijekom radnog vremena u privatnoj ustanovi te još tri za odsutnost s posla u radno vrijeme.
Za sve navedene liječnike pokrenuti su prekršajni postupci kod nadležnih prekršajnih sudova a Zakon o zdravstvenoj zaštiti propisuje kaznu od 1320 do 6630 eura za obavljanje poslova u privatnoj ustanovi bez odobrenja.
Hina je poslala upite u niz bolnica o broju liječnika s dopusnicama, listama čekanja na ortopedske zahvate, kao i eventualnim zloupotrebama dvojnog rada. U svim se pristiglim odgovorima ističe se kako nisu uočene nikakve nepravilnosti kao ni slanja pacijenata u privatne klinike kako bi tamo obavili uslugu koja im je u bolnici nedostupna.
Prema dobivenim odgovorima, u velikih zdravstvenim ustanovama u prosjeku oko petina liječnika ima dozvolu ravnatelja za dopunski rad.
Bolnice: Nisu uočene nepravilnosti
U KBC-u Rijeka tako radi 739 liječnika, a njih 97 ima izdanu suglasnost za rad izvan matične ustanove. Kažu kako nadzor obavljaju voditelji svake jedinice i oni daju suglasnost za svakog djelatnika na temelju ispunjavanja obaveza na radnom mjestu. U 2024.godini nisu zaprimili ni jednu informaciju da je itko od njihovih liječnika radio u drugoj ustanovi bez potrebnog odobrenja.
U KBC-u Osijek od ukupno 590 liječnika njih 116 radi i privatno. Kažu kako se stalno vrši nadzor da li se uredno izvršavaju radni zadaci. Također, prema evidenciji uprave ni jedan šef klinike ili zavoda nema privatnu zdravstvenu ustanovu.
U KBC-u Sestre milosrdnice radi 797 liječnika, od toga njih 159 ima odobrenje za dopunski rad. Među njima je najviše ginekologa i radiologa. Nepravilnosti u toj bolnici nisu do sada utvrdili. Primjerice, u njihovoj Klinici za traumatologiju radi 27 ortopeda, a pet ih ima dozvolu za rad izvan punog radnog vremena. Na listi čekanja za nehitne operacije imaju 1600 pacijenata, a čeka se oko godinu i pol dana.
U KBC-u Zagreb odobrenje imaju 172 od ukupno 1220 liječnika, a među njima je najviše internista. Također kažu da nije utvrđeno da netko od zaposlenih liječnika radi privatno bez odobrenja. U njihovoj Klinici za ortopediju zaposleno je 18 ortopeda a 12 ih ima odobrenje za rad i u privatnim ustanovama.
U KBC-u Split zaposleno je 949 liječnika, dozvolu za dopunski rad ima ih 209. Među njima je 45 šefova klinika, zavoda ili odjela, a kod privatnika najviše rade njihovi radiolozi. Na Zavodu za ortopediju i traumatologiju trenutno radi 22 specijalista, a njih šest ima dozvolu za rad u privatnom sektoru. Na listi čekanja za ugradnju endoproteze kuka, ramena ili koljena u tom KBC-u trenutno je 247 pacijenata.
Iz KB-a Sveti Duh navode da imaju 89 liječnika koji rade i privatno, a najviše ih je među ginekolozima, kirurzima, internistima i oftalmolozima. Primjerice, od osam ortopeda, sedam ih radi i privatno. Na razini bolnice ne provodi se nadzor ispunjavaju li sve obaveze prema matičnoj ustanovi.
U KB-u Dubrava 104 liječnika ima odobrenje, a u Merkuru 51. Na upit vezan za liste čekanja na elektivne operativne zahvate u Dubravi nisu konkretno odgovorili. Kažu da im se lista čekanja mijenja iz dana u dan ovisno o priljevu novih traumatoloških bolesnika kao i o raspoloživosti operacijskih dvorana.
Iz KB Merkur su pak poručili da je među specijalistima koji rade privatno najviše ginekologa i radiologa.
U jednoj od manjih bolnica, koprivničkoj Općoj bolnici "Dr. Tomislav Bardek" zaposleno je 157 liječnika, a privatno ih radi 28, najviše psihijatara.
Plaće u javnom zdravstvu rasle i do 36 posto
S obzirom da su ove godine u javnom zdravstvu plaće povećane u rasponu od 6 do 35,8 posto, ravnateljica gospićke bolnice Sandra Čubelić kaže kako prosječna plaća 50-godišnjeg specijalista sa 8-9 dežurstava mjesečno sada iznosi oko 5000 eura. U ekstenzivnim situacijama dogodi se i da netko zaradi 9000 eura, ali to je izvanredno, dodaje.
Šefovi odjela imaju manje koeficijente od specijalista savjetnika i zapravo kao radnici biraju povoljnije uvjete za sebe tako da zapravo odbijaju koeficijent šefa odjela. U gospićkoj bolnici samo jedan liječnik radi kod privatnika, kazala je Čubelić.
Podaci Fine pokazuju da privatni zdravstveni sektor raste iz godine u godinu pa je tako u 2022. godini poslovalo 1706 poduzetnika u zdravstvu s 10.691 zaposlenim a lani se taj broj popeo na 1776 poduzetnika i 11.315 zaposlenih.
Godišnja izvješća o njihovu poslovanju govore da su ukupni prihodi poduzetnika u zdravstvu u 2023. godini iznosili su 649,6 milijuna eura, a u 2022. godini 764,6 milijuna eura.
U 2022. godini na prvom je mjestu bila Specijalna bolnica Radiochirurgia Zagreb (160,7 milijuna kuna ukupnih prihoda i 52,4 milijuna kuna dobiti), a slijede Klinika za kardiovaskularne bolesti Magdalena i Poliklinika Medikol.
HZZO: Privatnicima lani 90 milijuna eura
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) ima 317 ugovora s privatnim zdravstvenim ustanovama. Među njima su 84 poliklinike, pet specijalnih bolnica, 128 privatnih ordinacija i laboratorija, 75 ustanova za fizikalnu terapiju u kući i 25 privatnih praksi za fizikalnu terapiju u kući.
U 2023. godini trošak privatnih ustanova i bolnica u privatnom vlasništvu iznosio je 90 milijuna eura, kažu u Zavodu.
Izvršenje financijskog plana HZZO-a te je godine iznosilo 5,1 milijardi eura, tako da je udio privatnika u financijskom planu iznosio 1,76 posto.
Na prvom mjestu po poslovanju s HZZO-om lani je bila Specijalna bolnica Radiochirurgia Zagreb kojoj je HZZO isplatio gotovo 18 milijuna eura za obavljene usluge, slijedi poliklinika Medikol s gotovo 12 milijuna eura pa Poliklinika za hemodijalizu Avitum s blizu tri milijuna eura. HZZO je stavio na popis privatnu bolnicu Magdalenu koja se nalazi u Mreži javne zdravstvene službe, a lani je od HZZO-a dobila 19,7 milijuna eura.
UHZZO- ističu kako uputnice jednako vrijede za javne i privatne ustanove koje imaju ugovor s HZZO-om, koji svima izvršenu uslugu plaća po istoj cijeni.
Uskoro nova ministrica Irena Hrstić kao jedan od svojih prvih poteza najavila je upravo je jasno definiranje odnosa javnog i privatnog, naglasivši kako i sada manje od dva posto financijskih sredstava HZZO-a odlazi privatnim bolnicama i poliklinikama.
Hrstić: Uskoro revidirani pravilnik
Najavila je kako će revidirani pravilnih o dopunskom radu uskoro ugledati svjetlo dana kako bi se spriječila zloupotreba privatnog na račun javnog zdravstva.
Pravilnikom iz 2015. godine bilo je propisano da liječnici iz javnog zdravstva ne mogu raditi privatno ako su liste čekanja duže od 60 dana, no 2016. godine ta se odredba ukinula i tako je ostalo do danas.
U prošlogodišnjim zakonskim izmjenama navodi se da poslodavac može dati odobrenje za dopunski rad predstojnicima klinika i pročelnicima zavoda samo ako to ne uzrokuje probleme u organizaciji rada i ne narušava medicinski prihvatljivo vrijeme za pružanje dijagnostičkih i terapijskih postupaka. Ali te su odredbe samo načelne.
U slučaju da su liste čekanja u nekoj bolnici postale predugačke, ministar može zatražiti od ravnatelja uskratu i opoziv izdanih odobrenja dok se situacija ne normalizira.
Zakonom se, također, propisuje da ravnatelji, predstojnici i drugi upravljački kadar, ne može otvoriti vlastitu privatnu zdravstvenu ustanovu.
U Ministarstvu su potvrdili i da je "u završnoj fazi izrade" nacrt novog pravilnika s pet konkretnih mjerila kojima će se ravnatelji morati rukovoditi u odlučivanju o traženju pojedinog liječnika da dodatno radi izvan bolnice. To se odnosi na radno vrijeme, radne obaveze, izvršenje u matičnoj bolnici, zatim mjerilo u odnosu na liste čekanja te u odnosu na radno iskustvo.
No, na pitanje kolike bi to trebale biti liste čekanja da pojedini liječnik dobije dopusnicu za radi kod privatnika, u Ministarstvu još ne znaju odgovor.
Ističu samo da će to biti transparentna mjerila radi dodatne regulacije dopunskog rada. Redefinirat će se prosječan broj usluga koje liječnik treba izvršiti u matičnoj bolnici da bi dobio dopusnicu za rad kod privatnika. Nacrt bi uskoro trebao u javno savjetovanje.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
-
Na FujijuSin mu rekao da je umoran pa je otac uspon nastavio bez njega: Dječaka (7) ostavio satima samog na planini
-
RUMBLE IN THE MAKIJAVIDEO Intrigantan prizor s Raba: Pogledajte okršaj sa zmijom na gradskoj plaži
-
ide na obdukcijuUžas kod Zagreba: Policija utvrdila čije je tijelo pronađeno u Savi
