Dubrovčani obilježili 1046. Festu svetog Vlaha

Misno slavlje pred Katedralom predvodio je riječki nadbiskup mons. Ivan Devčić koji je u propovijedi istaknuo kako se o svakom svetačkom blagdanu, pa tako i o današnjem svetoga Vlaha, 'moramo najprije zapitati s kakvom ga vjerom slavimo'.

Pročitajte i ovo impresivne životinje Oni su najljepši, najteži i najposlušniji: Najbolji od najboljih, istarski divovi koji su bili na korak od izumiranja Tisuće hodočanika na Festi svetog Vlaha

"Događa li nam se da nije motivirano samo običajem, nego živom vjerom u Boga i njegovu pomoć na zagovor svetaca? Veliki blagdani, pa i sam Božić, slave se na svjetovan način, a od kršćanskog sadržaja ne ostaje gotovo ništa osim imena. Ako se za slavlje blagdana ne pripremamo na vjernički način - molitvom, postom, dobrim djelima, slavljenjem sakramenta ispovijedi, ako se ne trudimo oko duhovne obnove i sabranosti, ako nam je sve drugo važnije za pripremati se od duhovnoga, neće prevladati taj vjernički dio", rekao je Devčić.

Devčić je naglasio kako je važno za blagdan svog patrona obnoviti svoje znanje o njemu, 'ne radi znanja samoga, nego kako bismo bolje upoznali ono što od njega možemo naučiti za svoj život, čime ga možemo i trebamo nasljedovati u našem vremenu'.

"Stari su se Dubrovčani u tom smislu trudili upoznati svoga zaštitnika i od njega učiti. Znali su da je bio liječnik koji se posebno brinuo za djecu i siromašne. Nije li njegov primjer potaknuo da već 1317. u samostanu Male braće otvore ljekarnu? A još ranije, 1290., otvoreno je u samostanu sv. Klare i prvo sirotište, da bi u 15. stoljeću još jedna takva ustanova bila ustanovljena. Njihov zaštitnik motivirao je Dubrovčane da u svom gradu zabrane ropstvo, što je bila prva takva zabrana u Europi", istaknuo je mons. Devčić.

Upitao je ne dokazuje li to koliko je primjer svetoga Vlaha utjecao na stare Dubrovčane i na organizaciju i život cijelog grada.

"Doista, njihovo štovanje svetog Vlaha za njih nije bila nikakva tradicija, nikakav običaj, nego iskaz njihove vjere u zaštitnika, a time ste se vodili i vi, dragi Dubrovčani, osobito za teškog vremena opsade grada tijekom Domovinskog rata. I nije vas iznevjerio. To neka bude zalog da ga uvijek zazivate, ali i da slijedite primjer njegove vjere u svom životu. Bog nam daje svece kako bismo učili od njih i tako slijedili samoga Krista", zaključio je nadbiskup Devčić.

Zahvalivši svima koji su na razne načine učinili Festu svečanijom, biskup dubrovački mons. Mate Uzinić posebno je zahvalio mons. Ivanu Devčiću."On je u svom promišljanju pokazao na koji se način može i treba slaviti svece zaštitnike i nasljedovati njihov svetački primjer", rekao je biskup Uzinić.

"Hvala našem parcu, našem svetom Vlahu. Netko mi je, gledajući prognoze ovih dana, rekao: 'Bilo bi dobro da padne kiša, pa da ne možete više govoriti o onom famoznom čudu od čudesa. Mons. Puljić mi je prišapnuo kako izgleda sveti Vlaho ove godine nije napravio to svoje famoso čudo od čudesa, no mislim da je u krivu... Jer to famoso čudo od čudesa ste svi vi koji ste usprkos kiši ostali i pobožno sudjelovali u ovom misnom slavlju. Svi vi zaslužujete jedan veliki pljesak, jer nije pravo čudo kad mi siđemo s križa i kad sve ide kako treba, nego kad ostanemo na križu, kad znademo biti strpljivi u stvarima koje nam baš i ne odgovaraju. To ste vi danas pokazali i zato ste vi, baš vi, to famoso čudo od čudesa", poručio je biskup okupljenim vjernicima.

Festi su, između ostalih, nazočili izaslanica predsjednice Republike savjetnica Renata Margaretić Urlić, izaslanica predsjednika Vlade RH ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora saborski zastupnik Branko Bačić, ministrica u Vladi Crne Gore Marija Vučinović, uz državne tajnike, zastupnike u Hrvatskom saboru i Europskom parlamentu, županijske gradonačelnike i načelnike, gradonačelnike gradova prijatelja Dubrovnika, predstavnike diplomatskog zbora, pravosuđa, vojske i policije, članove povijesnih postrojbi i udruga proizašlih iz Domovinskog rata te brojne druge hodočasnike.

Festa je otvorena tradicionalnim puštanjem golubica i podizanjem barjaka ispred Crkve svetog Vlaha u petak popodne, a bit će zatvorena u nedjelju, 4. veljače procesijom i misom na Gorici svetog Vlaha te spuštanjem barjaka ispred parčeve crkve i misnim slavljem.

Festa svetog Vlaha uvrštena je 2009. godine na listu svjetske kulturne baštine. (Hina)