Svaki dan nova je prilika

'Žene zaslužuju bolji svijet'

Piše D.Š., 08. ožujka 2015. @ 07:10

U povodu Dana žena Državni zavod za statistiku (DSZ) - u kojemu žene čine 78,2 posto zaposlenika - objavio je statističke podatke koji potvrđuju da su žene u Hrvatskoj brojnije, dugovječnije i obrazovanije od muškaraca, ali je među ženama i više nepismenih, više nezaposlenih i slabije plaćenih.

"Međunarodni dan žena idealan je povod da se osvrnemo na pripadnice brojnijeg spola. Svjesni važnosti uloge žena u suvremenom društvu, kratkim pregledom statističkih podataka pridružujemo se obilježavanju 'njihovog' dana. Svakodnevni doprinos 416 žena, koje čine 78,2 posto zaposlenika Državnog zavoda za statistiku, omogućio je pripremu podataka koje ćemo vam predstaviti. Stručnost, marljivost i - ništa manje važna - brojnost naših zaposlenica glavni su razlozi zbog kojih se i Državni zavod za statistiku pridružuje obilježavanju Međunarodnog dana žena", kaže se u priopćenju, u kojemu uz čestitku poručuju kako žene zaslužuju bolji svijet.

U nešto više od stotinu godina od početka ženske borbe za pravo glasa, za jednake plaće za isti posao te za bolje uvjete rada, žene su postigle ravnopravnost s muškarcima u mnogim područjima, u nekima su ih i prestigle, no u nekima su daleko od ravnopravnosti, kaže se u priopćenju i navodi što kaže hrvatska statistika.

Žena s diplomom gotovo 60 posto

Prema procjeni sredinom 2013. Republika Hrvatska imala je 4 255 689 stanovnika, od toga su žene činile 51,7 posto. Takav je omjer u većini županija, no ipak je najmanji udio ženskog stanovništva u Ličko-senjskoj županiji (50,2 posto), dok je najveći u Gradu Zagrebu (53,2 posto).

Žene u prosjeku žive dulje. Očekivano trajanje života za djevojčice rođene u 2013. iznosi 80,2 godine, a za dječake 74,2 godine. Prema podacima iz Popisa stanovništva 2011. među stogodišnjacima brojnije su žene; od ukupno 198 stogodišnjaka 162 su žene.

U akademskoj godini 2013./2014. visoka učilišta upisalo je 56,8 posto žena. Kada gledamo postotke diplomiranih studenata, podaci su opet na strani žena. Od ukupnog broja diplomiranih na visokim učilištima 2013. više od polovice čine žene, čak 58,9 posto. I dalje je manji broj žena s diplomama tradicionalno "muških" fakulteta u područjima računalstva, inženjerstva, arhitekture te građevinarstva. Identična je situaicija i među magistrima znanosti, sveučilišnim specijalistima te doktorima znanosti. Žene su zastupljene s 57,9 posto u ukupnom broju magistra znanosti i svučilišnih specijalista te s 54,7 posto u ukupnom broju doktora znanosti u 2013.

Žene su obrazovanije, ali s manje profesionalnih prilika i nižim plaćama

Iako podaci o visokom obrazovanju idu ženama u prilog, među nepismenim stanovništvom Hrvatske prema podacima iz Popisa stanovništva 2011. još je uvijek više žena (1,3 posto) u odnosu na muškarce (0,4 posto).

U politici sve više žena: Hrvatska dobila predsjednicu

Žene u Hrvatskoj sve se kasnije udaju te kasnije rađaju prvo dijete. Prosječna starost nevjeste pri sklapanju prvog braka u 2013. iznosila je 27,9 godina, što je za 6,3 godine više od prosjeka iz 1970. Prema podacima za 2013. prvo dijete rađaju s 28,3 godine, što je u usporedbi s 1970. više za 5,5 godina.

Vremena ekonomske ovisnosti žena nažalost nisu nestala. Među zaposlenima u Hrvatskoj manje je žena nego muškaraca. Prema podacima za siječanj 2015. udio zaposlenih žena u ukupnom broju zaposlenih je 46,8 posto. Najviše je žena zaposleno u djelatnostima proizvodnje odjeće (88,34 posto), socijalne skrbi sa smještajem (84,95 posto) i socijalne skrbi bez smještaja (82,69 posto), dok ih je najmanje zaposleno u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava (7,2 posto), pomoćnim ostalim uslužnim djelatnostima u rudarstvu (7,6 posto) i proizvodnji strojeva i uređaja (10,8 posto). Upravo je prosječna neto plaća u djelatnosti proizvodnje odjeće bila najniža u razdoblju od siječnja do prosinca 2014. i iznosila je samo 2 972 kune.

Prosječna neto plaća u 2012. iznosila je 5469 kuna, a žene su u prosjeku zaradile 5,4 posto manju plaću ili 5172 kune.

Svaki dan nova je prilika za osnaživanje žena kako bi se mogle nositi s izazovima vremena te biti nositeljice promjena u svijetu. U Hrvatskom saboru od prvog saziva 1990., kada je bilo 4,6 posto zastupnica, njihov broj se povećao i u sadašnjem sazivu iznosi 19,9 posto. Stvari se polako mijenjaju. U prilog tomu govori i činjenica da je Hrvatska dobila svoju prvu predsjednicu.