Hrvatska politika, čini se, to ignorira. Institucije prebacuju odgovornost s jedne na drugu i na kraju na roditelje nasilne djece. Tako na Saboru već više od godinu dana stoji zahtjev za raspravom koji nikako ne dolazi na dnevni red. 14-godišnji Filip se kod kuće oporavlja od premlaćivanja. Maloljetni napadači su u pritvoru, no nisu oni preko noći postali agresivni. Obitelj, društvo i sustav takvim su ih odgojili. 'Roditelj često puta ne želi prihvatiti da dijete ima poremećaj u ponašanju. Lakše bi prihvatio neku bolest tipa boli ga trbuh, glava, kukovi', rekla je Dorica Nikolić, državna tajnica za socijalnu skrb. U piramidi odgovornosti za dijete sve kreće od obitelji. No roditelji često ne žele prihvatiti problem. Na potezu su onda vrtići i škole. 'Sustav najviše zakazuje u vrtićima i školama kada nitko to ne prijavljuje centrima za socijalnu skrb', rekla je Milanka Opačić iz SDP-a.
Pročitajte i ovo
Poginuo u naletu vlaka
FOTO Strašna tragedija u Buzinu: Išao je na trening nogometnog kluba
POMOĆ NAJRANJIVIJIMA
Kako s djecom i mladima razgovarati o ratu u Ukrajini? 10 ključnih savjeta umjesto zabrana i ignoriranja
>> 'Ovakvi slučajevi rezultat su nebrige obitelji i sustava'
No vrtići i škole nerijetko ne proslijede informaciju centru za socijalnu skrb. A trebali bi prijaviti svako agresivno ponašanje, eventualnu zapuštenost djeteta, nebrigu roditelja oko sastanaka i ocjena. 'Centar može ući u obitelj samo ako im se obrati obitelj, ili škola da naznaku onda nastupaju djelatnici centara za socijalnu skrb', rekla je Nikolić. Kada dijete i obitelj uđu u sustav socijalne skrbi i tada ima problema. Manjka ljudi za kontrole i rad s obiteljima na terenu. 'Centri su poprilično opterećeni administracijom trebalo bi ih rasteretiti da više imaju prostora za obiteljsku problematiku', kaže Opačić. 'Na području cijele Hrvatske nemamo adekvatne i kvalitetne nadzornike', kazala je Nikolić. I zbog svega toga prevencija je loša, jer kada obitelji i nasilnici uđu u pravosudni sustav već je kasno.
'Treba sustavno raditi s roditeljima i odgojnim institucijama jer ako se poremećaji ranije primijete', rekao je Ivan Šimonović, ministar pravosuđa. Na potezu su policija i sudovi. Nasilnici se kažnjavaju. Trebaju li strože kazne. 'Ja to odobravam samo ako se radi o najpogibeljnijim djelima i samo ako struka procijeni da bi se time mogla smanjiti vjerojatnost počinjenja', dodaje Šimonović. A u tom trenutku na vrhu je piramide maloljetni delikvent. Popravni dom ili zatvor više mu ne mogu pomoći. Što od svega imaju žrtve i njihove obitelji? 'Mogu tražiti od roditelja maloljetnika koji su štetu počinili naknadu štete koju su pretrpjeli', rekao je Đuro Sessa, sudac Vrhovnog suda. No koji novac može vratiti ovakvu štetu ili pak utješiti roditelje koji su dijete izgubili.