Odluče li zgrada obnoviti fasadu, a pri tome ne misliti samo na estetiku već i na poboljšanje energetske učinkovitosti, Europa je to spremna nagraditi bespovratnim sredstvima. Takve su fasade nešto skuplje, ali upravo se na razliku u cijeni od nekih petnaestak posto i odnose ta bespovratna sredstva. Dugoročno pak gledajući stanari bi mogli uštedjeti i do 50 posto energije potrebne za grijanje. Kao i za sve europske projekte, valja uložiti dosta truda, ali, isplati se.
Pročitajte i ovo
Skela je postavljena, i čim bura oslabi krenut će radovi. 'Zadovoljni smo što smo to uspjeli složiti. 50-60 posto će se smanjiti računi recimo za grijanje', ističe stanar Josip Vukman. Bespovratno su dobili 180.000 kuna, što i nije bilo baš lako. 'Morali smo napraviti jedan projekt kojeg su radili ljudi s tehničkog fakulteta, preko RAI instituta isto', dodaje stanar Vukman.
Projekt je otkrio velike gubitke energije, ali samim time i veliku mogućnost uštede. 'Uz relativno malu toplinsku izolaciju reda veličine 50-ak milimetara toplinske izolacije na vanjskoj stijenci zgrade', kaže Branimir Pavković s Tehničkog fakulteta u Rijeci. 'Proračun govori da bi mi morali skočiti ne samo dva nego i tri energetska razreda', ističe Darko Juras iz Regionalne energetske agencije Kvarner.
Upravo je to ono što Europa potiče. 'Otvara gotovo 1,4 milijarde eura po pitanju obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti', kaže Hrvoje Dokoza, zamjenik ministrice zaštite okoliša i prirode. 'Jedan od prioriteta EU se stavlja veliki naglasak na obnovu postojećeg fonda zgrada kako javnog, tako i stambenog sektora', naglašava Ana Pavičić Kaselj, pomoćnica ministra graditeljstva i prostornog uređenja.
Štednja energije, štednja je novca, a u odnosu na Europski prosjek za sada se ponašamo kao pijani milijunaši. Trošimo više nego dvostruko. Očuvanje energije, čuva i okoliš. Živjeti jeftinije i zdravije za sada je još uvijek stvar izbora, no vrlo će skoro to biti obaveza. Europski su zakoni jasni, za njihovu se skoru primjenu valja pripremiti.
