Dani godišnjeg odmora ostati će isti za hrvatske radnike. prema propisu Unije više se godišnji neće obračunavati prema danima, nego prema tjednu, a u tjedan ulaze i vikendi, što 'de facto' znači da će se s tim subotama i nedjeljama minimum biti 28 dana, a ne 20 kao dosad.
Pročitajte i ovo
>> Uskoro i obrtnicima naknada za nezaposlenost
Zahtjevi poslodavaca
Poslodavci žele da u otkazni rok idu i dani bolovanja, kako se s tim više ne bi manipuliralo, te da se ukinu plaćene pauze, jer se one ne plaćaju nigdje u Europskoj uniji. Sindikati pak kažu kako neće pristati na rezanje prava.
Izmjene zakona o radu ulaze u drugi krug
'Radnici su oni koji su najslabija karika i zakon o radu mora njih štiti ali ujedno mora omogućiti i restrukturiranje gospodarstva', ističe ministar Mirando Mrsić. Zato poslodavci predlažu niz promjena. Najzvučnija od njih vezana je uz godišnji odmor. Obračun više ne bi bio temeljen na 5 radnih dana, već na cijelom tjednu. No i dalje bi trajao jednako dugo. 'Nema nikakvih intencija da se subote i nedjelje računaju u godišnje odmore', kaže Davor Majetić, predsjednik HUP-a.
Sindikati protiv
Pokušaju rezanja prava, sindikati će se oštro suprostaviti. 'Ni u kom slučaju nemamo namjeru razgovarati o snižavanju postojećih prava', čvrstog je stava Mladen Novosel iz SSSH. U osmosatnom radnom vremenu nužan je predah. Prijedlog HUP-a je da stanka bude ne račun radnika.
Plaćanje pauze
'U Europskoj uniji to je 39, 40 radnih sati bez pauze, mi imamo 40 sati sa pauzom, što je 37,5 sati', napominje Majetić. 'Ako se netko poziva da u nekim zemljama EU pauza nije plaćena, onda neka pogleda koliko su kod nas plaćeni radnici, za puno radno vrijeme', kaže Novosel.
Prava obrtnika
A muke radnika, dijele i obrtnici, ističe predsjednik Obrtničke komore. Zbog toga je Ministarstvo rada pristalo izjednačiti prava obrtnika s pravima radnika te im dok su nezaposleni dopustiti naknadu sa Zavoda. 'Nudi mogućnost svima onima koji žele otvoriti obrt da već sada znaju da imaju sigurnost u slučaju da ne opstanu', pojašnjava Dragutin Ranogajec, predsjednik HOK-a.
Obrtnici će moći koristiti i poticaje za zapošljavanje radnika
No mjesta se teško popunjavaju kada oni koji su na otkaznom roku, odu na bolovanje. Poslodavci žele mogućnost da takve radnike otpuste. 'Nije pitanje troška poslodavca jer to manje više pokriva država, ali je pitanje što imate nerješeno stanje u tvrtki jer ne možete zaposliti nikog novog jer ovaj radnije je još uvijek formalno još uvijek u otkaznom roku, znači zaposlen', ističe Majetić.
Pitanje otpremnina, zapošljavanje na nekoliko radnih mjesta...
Na stolu će se naći još nekoliko prijedloga za izmjenu, poput visine otpremnina, mogućnosti zapošljavanja na nekoliko radnih mjesta. 'Idemo u jednu široku raspravu sa svom zainteresiranom javnošću, tako da će svi imati što reći o izmjenama zakona o radu', kaže na kraju Mrsić.
Veća fleksibilnost na tržištu rada
Vlada izmjenama ZOR-a želi postići veću flaksibilnost na tržištu rada. Time se zapravo želi povećati i zaposlenost, jer poslodavci se teško odlučuju na zapošljavanje radnika, jer se boje ako neće biti zadovoljni njime, da će mu teško moći dati otkaz pa onda ne zapošljavaju ako nisu 100 posto sigurni.
Rigidan Zakon o radu jedna je od najčešćih kritika koje Hrvatskoj upućuju svjetske institucije poput MMF-a i Svjetske banke.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
