Razloga za paniku nema jer sve mjerodavne inspekcije poručuju kako je hrana u Republici Hrvatskoj zdravstveno ispravna te da se redovito kontrolira od graničnih inspekcija, do kontrola hrane u trgovinama te samokontrola.


Svaka tri mjeseca mijenja se i dopunjuje lista potencijalno rizične hrane. Tako je trenutačno pod pojačanim nadzorom nekoliko prehrambenih proizvoda koji ulaze u Hrvatsku. Razloga za paniku nema jer sve mjerodavne inspekcije poručuju kako je hrana u Republici Hrvatskoj zdravstveno ispravna te da se redovito kontrolira od graničnih inspekcija, do kontrola hrane u trgovinama te samokontrola.

Vezani članci Ilustracija Odlučeno je: Izvanredne mjere za uštedu plina EU-a stupaju na snagu u utorak Tanja Fajon Slovenska ministrica ponovila da podupire ulazak Hrvatske u Schengen

Riječ je o listi koja se nadopunjuje svaka tri mjeseca u cijeloj Europskoj Uniji, tako i u Hrvatskoj. Prema podacima sanitarne inspekcije trenutačno su pod pojačanim nadzorom bademi iz Australije, kikiriki iz Brazila, suho grožđe iz Afganistana, patlidžani iz Dominikanske Republike i slično.

Saborski odbor: Hrvatska treba ostati slobodna od GMO-a

Više je razina kontrole kada je u pitanju hrana. S obzirom da smo u Europskoj uniji, službene kontrole hrane iz zemalja EU više nema, ali kada stigne kikiriki iz Brazila ili grah iz Kambodže, onda to ide na posebnu kontrolu.

Jer, hrana koja dolazi iz zemalja izvan Europske unije u Hrvatsku ne može ući bilo kako, već samo kroz jedan od sedam punktova, a to su zračna luka Zagreb, ili šest posebno određenih graničnih prijelaza na kojoj se nalaze veterinarski i sanitarni inspektori. Uz to, hrana se još kontrolira i kada je na policama, ovisno o prijavama, ali i svako poduzeće i obrtnik dužan je sam poslati svoju robu na kontrolu.

Dok neki posebno paze što kupuju i kako se hrane, mnogi o tome ne vode posebnu brigu. Hrana u Hrvatskoj kontrolira se redovito, upozoravaju službe.

Građani se boje da u Hrvatsku na mala vrata stiže GMO

U laboratoriju u kojem smo bili, trenutačno se testira kvaliteta gotovog obroka za jedan zagrebački vrtić.

'Ono što se nalazi u prometu znači, što je dostupno potrošaču, to mora biti ispravno. Sustav u Republici Hrvatskoj sigurno radi na nivou kakvom rade sve europske zemlje. Prema tome, potrošači mogu biti sigurni da ono što kupe u prometu da je to zdravstveno ispravno', rekla je dipl. ing. Jasna Božnir, voditeljica odjela Zavoda za javno zdavstvo Andrija Štampar.

No, zbog kontaminata koji mogu doći hranom iz uvoza Stjepan vjeruje samo u domaću hranu. Ima svoju salatu i mnoštvo različitog povrća. Ali i piliće i purane, pa na kraju zna što jede.

'Mi koji se bavimo proizvodnjom želimo da naši građani jedu zdravu i svježu hranu i zato ćemo se boriti koliko god to teško, jer svi smo u problemima, jer su niske cijene proizvoda, a skup je repromaterijal, al mi ćemo to izdržat nadam se i bolje', rekao je Stjepan Horvat, predsjednik Udruge povrćara.

Jer, Hrvatska ima puno potencijala. A salata, kako kaže, ne može biti zelenija u susjednoj zemlji.

Postotak neispravne hrane je između 6 do 8 posto. Ovisi, naravno, koja je količina hrane dostavljena na analizu. Teški metali, mikotoksini i problemi s deklaracijama najčešći su razlozi za zdravstveno neispravnu deklaraciju. No treba naglasiti ako popijete mlijeko sa aflatoksinom jednokratno neće vam se tog trenutka ništa dogoditi, to moraju biti veće količine, izložene kroz dulji vremenski period i uzimanje svakog dana da bi štetno djelovalo na zdravlje ljudi.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju