U zaključku analize se navodi da reforme često mogu imati neočekivane i neželjene posljedice. Naime, konkretno ''Šuvarova reforma'' rezultirala je povećanjem broja žena koje su pohađale fakultet, ali i broj muškaraca koji nisu završili niti srednju školu. ''Upravo zbog takvih neželjenih posljedica bilo koja promjena javnih politika mora biti popraćena evaluacijom učinaka tih promjena'', zaključuje Žilić.
Postoji li evaluacija obrazovnih reformi?
Pročitajte i ovo
Savjetuje da bi se prva evaluacija trebala napraviti prije nego što se promjena uvede kako bi se utvrdili očekivani učinci reforme, a po uvođenju promjene još jedna. ''Nakon što se promjena javne politike provede i prođe dovoljno vremena od početka njezine provedbe, potrebno je napraviti ex-post evaluaciju koja za cilj ima utvrditi stvarne učinke jedne javne politike'', napominje autor analize te dodaje da se u Hrvatskoj vrlo često ne provodi ni jedan tip spomenute evaluacije, pa se i rasprava o javnim politikama vodi na vrlo pogrešnoj razini, a same promjene ''mogu se okarakterizirati kao gađanje mete povezom preko očiju, jer se ne procjenjuje na odgovarajući način ni svrsishodnost, ni očekivani kratkoročni i dugoročni učinci tih promjena. ''
Reforma nije imala značajne učinke na visinu plaća i broja godina radnog staža. Žilić je u analizi stavio naglasak na procjenu učinka koji je reforma imala na obrazovne i ishode vezane uz tržište rada, a pod njima se podrazumijeva uspješnost završavanja srednje škole i fakulteta te broj godina provedenih u formalnom školovanju, dok ishodi vezani uz tržište rada podrazumijevaju radni status, aktivno sudjelovanje u radnoj snazi, prosječnu plaću i duljinu radnog staža.
Da bi se utvrdili učinci reforme, analizirani su podaci Ankete o radnoj snazi na uzorku od 22.000 građana koji su svoje obrazovanje završili neposredno prije i poslije reforme srednjoškolskog sustava.
Rezultati analize sugeriraju da ''Šuvarova reforma'' nije promijenila vjerojatnost da će učenici koji su pohađali reformirani srednjoškolski program završiti srednju školu. ''Međutim, ona je utjecala na smanjenje vjerojatnosti da će učenici koji su prošli kroz reformirani srednjoškolski program imati završen fakultet kao najviši stupanj obrazovanja (negativni učinak procjenjuje se na oko pet postotnih poena).
Usporedno sa smanjivanjem vjerojatnosti imanja završenog fakultetskog obrazovanja, Šuvarova reforma smanjila je i vjerojatnost da će učenici imati najmanje 16 godina obrazovanja, što odgovara duljini obrazovanja potrebnoj da bi se završio fakultet'', stoji u sažetku analize Ekonomskog instituta.
Pozitivan učinak na žene, negativan na muškarce
''Kada se učenike podijeli po spolu, rezultati analize sugeriraju kako su negativne učinke reforme u prosjeku iskusili muškarci, dok je na žene reforma imala blage pozitivne učinke. Naime, nakon uvođenja reforme, povećala se vjerojatnost da će muški učenici završiti samo osnovnu školu. Ovaj učinak reforme posljedica je visoke stope odustajanja od srednje škole muških učenika koji su e htjeli opredijeliti za strukovno obrazovanje, no u reformiranom sustavu bili prisiljeni nakon osnovne škole završiti još dvije godine općeg srednjoškolskog obrazovanja. Osim toga, modeli procjene učinka sugeriraju i da je reforma imala negativan učinak na vjerojatnost da će muški učenici dobiti fakultetsko obrazovanje. Ova dva učinka zajednički su doprinijela smanjenju ukupnog broja godina provedenih u formalnom obrazovanju za muškarce. Stoga, zahvaljujući Šuvarovoj reformi, muškarci su proveli do šest mjeseci manje vremena u formalnom sustavu obrazovanja.
Za razliku od muškaraca, Šuvarova refroma imala je pozitivne učinke na ishode obrazovanja kod žena.
Ona je naime, povećala vjerojatnost da će ženske učenice završiti u učiteljskim i zdravstvenim profesijama, a povećana je vjerojatnost da će nastaviti obrazovanje u društvenim znanostima. Kod muškaraca se pak povećala vjerojatnost da će završiti s općom razinom obrazovanja, što je prvenstveno posljedica povećanog broja muških učenika koji su zbog reforme odustali od srednjoškolskog obrazovanja i koji su posljedično završili samo osnovnu školu'', stoji u izvješću.
Podsjetimo, ''Šuvarova reforma'' ukinula je gimnazije, odnosno sve srednjoškolsko obrazovanje pretvorila u strukovno. Tijek obrazovanja bio je podijeljen u dvije faze. Prva je trajala dvije godine tijekom koje su se izvodili opći predmeti isti za sve učenike. U drugoj, koja je započela s trećom godinom srednje škole i trajala do kraja srednjoškolskog obrazovanja, učenici su slušali predmete koji su ih pripremali za onu struku za koju su se opredijelili. Dvije su važne novine ove reforme. Prvo, učenici su morali donijeti odluku gdje će nastaviti obrazovanje nakon dvije godine općeg srednjoškolskog obrazovanja, a druga da učenici nisu mogli nakon završenog osnovnoškolskog obrazovanja direktno upisati strukovnu srednju školu, već su bili prisiljeni slušati još dvije dodatne godine općeg obrazovanja.
