Državno izborno povjerenstvo (DIP) službeno je objavilo imena 11 hrvatskih europarlamentaraca – šest s liste HDZ-a i partnera, četiri s liste SDP-a i partnera, a jedan s ORaH-ove liste.


Lista predvođena HDZ-om dobila je 41,42 posto glasova, odnosno šest mandata. U Europski parlament izabrani su Ruža Tomašić, Andrej Plenković, Marijana Petir, Dubravka Šuica, Ivana Maletić i Davor Ivo Stier.

 

Lista SDP-a i partnera dobila je 29,30 posto glasova, odnosno četiri mandata. Izabrani su Tonino Picula, Neven Mimica, Biljana Borzna i Jozo Radoš.

S 9,42 posvojenih glasova ORaH-u je pripalo jedno zastupničko mjesto koje je osvojila Mirela Holy.

U javnosti se već zna da će umjesto SDP-ova Mimice u Europski parlament ići IDS-ov Ivan Jakovčić, a umjesto Holy Davor Škrlec.

Savez za Hrvatsku, koji okuplja osam desnih stranaka, osvojio je 6,88 posto glasova. Prešao je izborni prag, no u konačnici nije osvojio mandat.

Po D'Hondtovoj metodi izračuna mandata pretekao ga je šesti kandidat s liste HDZ-a s razlikom od samo 203 glasa, rekao je predsjednik DiP-a Branko Hrvatin.

Navedeni podaci dobiveni su temeljem obrade svih 6337 biračkih mjesta na kojima je glasovalo 950.980 birača, tj. 25,24 posto od ukupno upisanih 3.767.343 birača.

 

Laburisti nisu prešli prag

Na listi HDZ-a, tri su kandidata dobila više od 10 posto glasova koje je dobila lista. To su Andrej Plenković, Marijana Petir i Ruža Tomašić.

Kod SDP-a to je Tonino Picula, a kod ORAH-a Mirela Holy. Na listi HDSSB-a, dva kandidata dobila su više od 10 posto glasova koje je dobila lista - Milan Kujundžić i Ladislav Iličić.

U europarlamentu predstavljat će nas zastupnici: Ruža Tomašić, Andrej Plenković, Marijana Petir, Dubravka Šuica, Ivana Maletić, Tonino Picula, Neven Mimica, Biljana Borzan, Jozo Radoš, Davor Škrlec (koji u parlament ulazi umjesto Mirele Holy) i Davor Ivo Stier.

Budući da nisu prešle izborni prag, bez zastupnika u Europskom parlementu ostaju Laburisti i Nacionalni forum koji su osvojili oko tri posto glasova.

Vesna Pusić: Ovo je upozorenje

Predsjednica HNS-a i prva potpredsjednica Vlade Vesna Pusić izjavila je danas kako su rezultati izbora hrvatskih zastupnika za Europski parlament upozorenje birača vladi da mora početi pokazivati rezultate te nastaviti raditi koncentrirano s jasnim ciljevima i demonstiranim uspjesima.

"Ja to vidim kao upozorenje birača bez obzira na to što su europski izbori jedno, a nacionalni drugo. Svatko tko je u našoj poziciji i ne razumije to kao ozbiljno upozorenje nije dovoljno ozbiljan i odgovoran prema svome poslu", naglasila je Pusić na konferenciji za novinare.

Kao predsjednica HNS-a rezultatom izbora je zadovoljna, no što se tiče liste vladajuće koalicije kaže, lista nije dobila mali postotak podrške (29,93 posto), ali svakako je dobila manje od onog čemu su se nadali.

"25 posto izlaznosti je određena poruka i nadam se da ćemo u budućnosti motivirati veći broj ljudi da izlaze na europske izbore, no to je ipak više nego na prošlim izborima", kazala je Pusić dodavši da je u situaciji općeg razočarenja s politikom dobro što je trend izlaznosti i dalje pozitivan.

Šefica HNS-a čestitala je svim izabranim kandidatima, a za Jozu Radoša, novog europarlamentarca iz redova HNS-a kazala je da je kampanju odradio koncentrirano i posvećeno. "Po rezultatima koje vidimo u cijeloj Europi bit će neobično važno u Europskom parlamentu zastupati jednu uravnoteženu europsku i proeuropsku politiku, a Radoš je idealna osoba da zastupa upravo takvu politiku", naglasila je.

Radoš svoj izbor smatra privilegijom. "To razumijevam samo kao nastavak svog rada za dobro ljudi, svoje zemlje i Europe", naglasio je taj budući europarlamentarac dodavši kako je sve to izazov ali i odgovornost.

Predsjednik Središnjeg odbora stranke i župan Varaždinske županije Predrag Štromar kazao je kako su mnogi priželjkivali njihov pad na izborima te su im podmetali u toj županiji. "To se međutim nije dogodilo, a HNS je stabilan i nema nikakvog raskola", tvrdi Štromar.

Odaziv na birališta

Izbore je obilježio relativno mali odaziv hrvatskih birača, ali ipak viši nego na lanjskim izborima za Europski parlament. Na izbore je izašlo 25,22% birača. Nevažećih je listića bilo 3,06%.

FOTO Dobro raspoložen i nasmijan: Glasovao i premijer Milanović

Ovo su prvi izbori u povijesti na kojima bi gotovo 400 milijuna birača neizravno moglo utjecati na izbor novog predsjednika Europske komisije.

Europsko vijeće, dakle predsjednici država ili vlada, kao i dosad imenuje kandidata za predsjednika Europske komisije, no ovaj put, na temelju Lisabonskog ugovora, odluku mora donijeti kvalificiranom većinom vodeći računa o rezultatima izbora za Europski parlament.

Najveće europske političke stranke istaknule su prvi put svoje kandidate za predsjednika Europske komisije te smatraju da bi ga trebala dati ona stranka koja na izborima osvoji najviše glasova. To, međutim, nije sigurno jer se neki europski čelnici ne slažu s takvim tumačenjem ugovora.

Kandidat desnog centra za predsjednika Europske komisije je bivši luksemburški premijer Jean-Claude Juncker, a socijalista dosadašnji predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz. Kandidat liberala je bivši belgijski premijer Guy Verhoftadt, kampanju Zelenih vode Jose Bove i Franziska Keller, a krajnju ljevicu Grk Aleksis Cipras. (I.D. / Hina) 

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook