Odluka Plenkovićeve Vlade jest da se od subote u Hrvatskoj može jeftinije otvoriti nova tvrtka. No poslovanje u Hrvatskoj sve je samo ne jeftino. Dok Vlada neprestano ponavlja kako poduzetnicima rasterećuje davanja, ona su i dalje vrlo visoka. Reporter Dnevnika Nove TV Dino Goleš nabrojio je tek neke obveze poduzetnika prema državi.

Galerija


Prvo na redu je jeftinije otvaranje tvrtki.
Vlada je pojednostavila proceduru otvaranja novih tvrtki. Temeljni kapital za otvaranje društva s ograničenom odgovornošću više ne mora iznositi 20 već 5 tisuća kuna. Tvrtka se može otvoriti i na daljinu, preko interneta. No jednom kad krenete u privatni biznis unatoč jeftinijem otvaranju tvrtke osuđeni ste na stotine nameta državi.

Slijede naknade gospodarskim i drugim komorama.
Sve kreće plaćanjem članarina gospodarskoj i obrtničkoj komori. Mjesečno 42 kune plaćaju mali poduzetnici, tisuću kuna srednji, gotovo 4 tisuće najveći. Svaka pak djelatnost ima vlastitu komoru kojima se također se plaćaju naknade.

Dino Goleš o spomeničkoj renti (Foto: Dnevnik.hr)
Dino Goleš o naknadi gospodarskim i drugim komorama (Foto: Dnevnik.hr)

Vezani članci Jelovnik restorana (Foto: Screenshot/Facebook grupa Protiv Poreza) ) Ugostitelj na meniju objavio koje sve poreze plaća državi: "Hrvatska puna života, mala zemlja s velikim porezima" Putnici u željezničkom prometu (Foto: Ivica Galovic/PIXSELL) Ako vam kasni vlak, moći ćete dobiti veći povrat novca

Osim toga postoje i naknade turističkim zajednicama.
Ugostitelji, iznajmljivači apartmana, vlasnici hotela, plaćaju i naknade turističkim zajednicama. Obračunavaju se po koeficijentu koji se množi s ukupnim prihodima. Prosječni iznajmljivač apartmana u Zagrebu godišnje uplati oko 80 kuna, a vlasnici kafića i puno više. Imate li tako kafić u Zagrebu dio vašeg prihoda primjerice odlazi za razvoj turizma u Lici.

Dino Goleš o spomeničkoj renti (Foto: Dnevnik.hr)
Dno Goleš o naknadi turističkim zajednicama (Foto: Dnevnik.hr)

Još bizarnosti hrvatskog sustava

Bizarno je što turistčkim zajednicama nakandu plaćaju i tvrtke iz IT sektora, pa i frizeri, knjigovodstveni uredi, privatne ljekarne i mnogi drugi.

IT-ovci se žale što im zbog visokih prihoda ta naknada često izonsi više od računa za struju i internet. Dobra je vijest što će se ta naknada ukinuti, a loša što će to biti tek iduće godine.

Postoji nešto što se zove spomenička renta. Gotovo 100 miljuna kuna odlazi na spomeničku rentu. Mjesečno ju poduzetnici plaćaju od kune do 7 kuna po četvornom metru. 40 posto prihoda odlazi Ministarstvu kulture, 60 posto jedinicama lokalne samouprave.

Dino Goleš o spomeničkoj renti (Foto: Dnevnik.hr)
Dino Goleš o spomeničkoj renti (Foto: Dnevnik.hr)

Tu su također i vodni doprinosi.
I kroz režije poduzetnici plaćaju brojne naknade. Najveći iznosi su za razne vodne doprinose. Ukupan iznos veći je od 800 milijuna kuna.

Dino Goleš o spomeničkoj renti (Foto: Dnevnik.hr)
Dino Goleš o vodnim doprinosima (Foto: Dnevnik.hr)

Premda ekološka osvještenost raste imamo i naknadu za obnovljive izvore energije.
Kroz račune za struju pak se plaćaju i naknade za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije.

Shodno ekološkoj osvještenosti slijede naknade za šume.
Ni svjež zrak nije besplatan. Svi poduzetnici do lani su plaćali i naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma. Sada će ih plaćati samo oni koji godišnje ostvaruju dobit veću od 3 miljuna kuna, minimalno oko 100 eura godišnje. Taj novac odlazi za biološku obnovu šuma, očuvanje genofonda, izgradnju šumskih prometnica i još niz tčaka povezanih sa šumama.

Dino Goleš o spomeničkoj renti (Foto: Dnevnik.hr)
Dino Goleš o naknadi za šume(Foto: Dnevnik.hr)

Nešto su što svakodnevno koristite, pa bi trebali znati za naknade za ceste.
One financiraj gradnju državnih i županijskih cesta kroz naknade pri registraciji vozila. Iznos zbrojene godišnje naknade je oko 663 miljuna kuna. Budžet cestara poduzetnici i građani dodatno ojačavaju i kroz kupnju goriva.

Dino Goleš o spomeničkoj renti (Foto: Dnevnik.hr)
Dino Goleš o naknadi za ceste (Foto: Dnevnik.hr)

Nameti su očito maštovito područje jer ih ima još puno zanimlijvih. Tu su još i komunalne naknade, RTV pristojba, naknada za neispunjenje kvote zapošljavanja osoba s invaliditetom i stotine drugih.

I za kraj jedna od najskupljih je zatvaranje tvrtke.
Kad zapne i morate zatvoriti tvrtku i to će vas koštati. Postupak stoji i do 20 tisuća kuna, a traje od 8 do 20 mjeseci. Od ove godine, dok čekate likvidaciju tvrtke, svaki taj mjesec plaćat ćete i 2 tisuće kuna doprinosa.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr