Prvo na redu je jeftinije otvaranje tvrtki.
Vlada je pojednostavila proceduru otvaranja novih tvrtki. Temeljni kapital za otvaranje društva s ograničenom odgovornošću više ne mora iznositi 20 već 5 tisuća kuna. Tvrtka se može otvoriti i na daljinu, preko interneta. No jednom kad krenete u privatni biznis unatoč jeftinijem otvaranju tvrtke osuđeni ste na stotine nameta državi.
Slijede naknade gospodarskim i drugim komorama.
Sve kreće plaćanjem članarina gospodarskoj i obrtničkoj komori. Mjesečno 42 kune plaćaju mali poduzetnici, tisuću kuna srednji, gotovo 4 tisuće najveći. Svaka pak djelatnost ima vlastitu komoru kojima se također se plaćaju naknade.
Osim toga postoje i naknade turističkim zajednicama.
Ugostitelji, iznajmljivači apartmana, vlasnici hotela, plaćaju i naknade turističkim zajednicama. Obračunavaju se po koeficijentu koji se množi s ukupnim prihodima. Prosječni iznajmljivač apartmana u Zagrebu godišnje uplati oko 80 kuna, a vlasnici kafića i puno više. Imate li tako kafić u Zagrebu dio vašeg prihoda primjerice odlazi za razvoj turizma u Lici.
Još bizarnosti hrvatskog sustava
Bizarno je što turistčkim zajednicama nakandu plaćaju i tvrtke iz IT sektora, pa i frizeri, knjigovodstveni uredi, privatne ljekarne i mnogi drugi.
IT-ovci se žale što im zbog visokih prihoda ta naknada često izonsi više od računa za struju i internet. Dobra je vijest što će se ta naknada ukinuti, a loša što će to biti tek iduće godine.
Postoji nešto što se zove spomenička renta. Gotovo 100 miljuna kuna odlazi na spomeničku rentu. Mjesečno ju poduzetnici plaćaju od kune do 7 kuna po četvornom metru. 40 posto prihoda odlazi Ministarstvu kulture, 60 posto jedinicama lokalne samouprave.
Tu su također i vodni doprinosi.
I kroz režije poduzetnici plaćaju brojne naknade. Najveći iznosi su za razne vodne doprinose. Ukupan iznos veći je od 800 milijuna kuna.
Premda ekološka osvještenost raste imamo i naknadu za obnovljive izvore energije.
Kroz račune za struju pak se plaćaju i naknade za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije.
Shodno ekološkoj osvještenosti slijede naknade za šume.
Ni svjež zrak nije besplatan. Svi poduzetnici do lani su plaćali i naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma. Sada će ih plaćati samo oni koji godišnje ostvaruju dobit veću od 3 miljuna kuna, minimalno oko 100 eura godišnje. Taj novac odlazi za biološku obnovu šuma, očuvanje genofonda, izgradnju šumskih prometnica i još niz tčaka povezanih sa šumama.
Nešto su što svakodnevno koristite, pa bi trebali znati za naknade za ceste.
One financiraj gradnju državnih i županijskih cesta kroz naknade pri registraciji vozila. Iznos zbrojene godišnje naknade je oko 663 miljuna kuna. Budžet cestara poduzetnici i građani dodatno ojačavaju i kroz kupnju goriva.
Nameti su očito maštovito područje jer ih ima još puno zanimlijvih. Tu su još i komunalne naknade, RTV pristojba, naknada za neispunjenje kvote zapošljavanja osoba s invaliditetom i stotine drugih.
I za kraj jedna od najskupljih je zatvaranje tvrtke.
Kad zapne i morate zatvoriti tvrtku i to će vas koštati. Postupak stoji i do 20 tisuća kuna, a traje od 8 do 20 mjeseci. Od ove godine, dok čekate likvidaciju tvrtke, svaki taj mjesec plaćat ćete i 2 tisuće kuna doprinosa.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
-
Opasna točkaFOTO Noćna mora građana, pitanje je dana kada će se nešto opasno dogoditi: "U jednom trenutku zapljusnuo me cunami, protrnula sam"
-
U STRAHU SU VELIKE OČIMađarska povukla novi potez, pogledajte što gomila na granici s Ukrajinom: "Eskalacija nikad nije bila bliža"
-
Zone ograničenjaSezona je svinjokolje, no vrijede nova pravila: "Ja seljak vodim papirologiju - vraga, ne znam ni na mobitel..."
