Svjetski je Dan debljine, a mi u Hrvatskoj po tom pitanju imamo ozbiljan problem. 57,4 % odraslih u našoj zemlji ima previše kilograma. Debljina je bolest od koje pati cijelo tijelo. Povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa, no ne samo to: znatno opterećuje zglobove i kosti, pa raste i rizik svih bolesti povezanih s time.

Galerija


Debljina predstavlja i veliki faktor rizika za razvoj bolesti jednjaka i probavnog sustava, a pretilim ljudima prijeti i opasnost da razviju bolesti jetre. Može dovesti i do mentalnih poremećaja.

Vezani članci Ministar zdravstva Vili Beroš Beroš zahvalio zagrebačkim obiteljskim liječnicima: "Ostvarili su 98 posto odaziva prijavljenih i osigurali cjepivo" Vili Beroš Beroš o apelu liječnika i znanstvenika: "Većina njihovih mišljenja i zahtjeva je potpuno u suglasnosti s Nacionalnim stožerom"'

Ukratko, moglo bi se reći da se radi o kroničnom upalnom stanju, a te upalne bolesti mogu dovesti do povećanog rizika od karcinoma. S prekomjernom tjelesnom težinom i debljinom susreće se velik broj ljudi. Stanje u Hrvatskoj je ozbiljno.

"Možemo očekivati da će nam se dugovječnost smanjit za 3,5 godine. Samo zbog previše kilograma", kazala je Sanja Musić Milanović iz HZJZ-a.

Gotovo dvije trećine građana je preuhranjeno. "Glavni problem zapravo leži u mladima, u djeci, jer debela djeca jednog dana postat će debeli odrasli i to želimo prevenirati", rekao je predsjednik Hrvatskog društva za debljinu Davor Štimac.

Trećina djece ima previše kilograma

Rezultati istraživanja "Europska inicijativa praćenja debljine u djece", provedenog na više od 5000 djece u dobi od 8 do 9 godina za 2018. i 2019. godinu pokazuju - prekomjernu tjelesnu masu i debljinu u Hrvatskoj ima 33,1 % djevojčica i 37 % dječaka.

"Vjerovali ili ne, najdeblja djeca u Hrvatskoj su u Jadranskoj regiji", rekla je Musić Milanović. Problem primjećuju i odrasli.

"Slabo kretanje, stajanje uz kompjuter", kazao je Ante iz Splita. "Sve od osobe do osobe, kako se hrane djeca, ne bave se sportom ko mi nekad, ništa. Sjede za internetom, moraju biti pretili", dodao je.

"Sjedilački način života, buljenje u računalo, manje druženja i aktivnosti, onda je to začarani krug", rekao je Vedran iz Zagreba.

Upravo je vrijeme pred ekranima jedan od rizika za debljinu. Radnim danom više od 40 % djece pred ekranima provodi dva ili više sati. Vikendom to radi više od 78 % djece. Istovremeno, gotovo 59 % djece tjedno se rekreira manje od tri sata.

Problem je prepoznalo i ministarstvo obrazovanja. "Predviđene su mjere za pojačano bavljenje fizičkim aktivnostima kroz izvannastavne aktivnosti, a u pripremi je i projekt cjelodnevne nastave", otkriva ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.

Zabrinjavajući podaci vezani uz prehranu djece

Što se prehrane tiče - zabrinjavajući su podaci da više od 37 % djece pije sokove s dodanim šećerom i više od 34 % djece jede čokoladu i bombone - više od tri puta u tjednu.

Gotovo 32 % djece preskače doručak. Više od 66 % djece ne jede voće, a njih više od 79 % povrće - svakog dana.

"Mi ne bismo trebali mijenjati djecu, mijenjati roditelje, mi ih moramo, naravno, educirati. Trebamo mijenjati okoliš u kojem naprosto možeš konzumirati ono što si naučio, i imaš negdje nešto dobro za pojesti", smatra Sanja Musić Milanović iz HZJZ-a.

S problemom se u koštac hvata i Ministarstvo zdravstva - akcijskim planom za prevenciju debljine. "Vjerujem da ćemo implementacijom akcijskog plana u bliskoj budućnosti doprinijeti ne samo ostvarenju globalnog cilja nego i zaustavljanju trenda porasta debljine na nacionalnoj razini", kazao je ministar Vili Beroš.

Pogotovo u ovim uvjetima pandemije i pretežito sjedilačkog načina života. Doista, radi se o ogromnom problemu, a preliminarna istraživanja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo govore - iz lošeg idemo prema gorem.

Premilinarnih podataka nema, ali...

U Dnevniku Nove TV gošća je bila mag. paed. soc. Helena Križan iz Službe za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Kako je rekla, za Hrvatsku još uvijek ne postoje preliminarni podaci o tome kako je pandemija utjecala status uhranjenosti građana.

"Podaci iz inozemnih istraživanja nam nagovještaju da bi ta slika mogla biti nešto lošija kad izađemo iz pandemije. Rezultati Europske inicijative koja je predstavljena će nam poslužiti kao dobra početna točka za usporedbu sljedeće godine kad provedemo novi krug", rekla je Križan.

"Inozemni rezultati pokazuju - na primjer u Njemačkoj je europska zdravstvena anketa provedena i nešto prije pandemije i za vrijeme pandemije i pokazala je da je nakon uvođenja protuepidemijskih mjera narasla i prosječna tjelesna masa i prosječni indeks tjelesne mase njihovih građana", dodala je Križan.

Navodi da istraživanja iz, primjerice, Italije, iz rane faze lockdowna pokazuju da i djeca jedu više obroka i više hrane bogate mastima i šećerima te da se manje kreću.

"I više gledaju u ekrane. To je sve nešto što i mi možemo očekivati kad jednom dobijemo podatke. Međutim, nama su te stvari poznate i otprije. Istraživanja su i prije pokazivala da se djeca tijekom ljetnih praznika udebljaju. Dakle, čim se škole zatvore, stvori se nekakva prilika za dodatnom tjelesnom masom", objasnila je Križan.

Virus pogubniji za one s previše kilograma

O tome je li koronavirus pogubniji za osobe s prekomjernom tjelesnom masom, Križan kaže:

"Da, takve osobe imaju dvostruko veći rizik od hospitalizacije ako se zaraze COVID-om, sad već postoji jako puno istraživanja na tu temu. Čak nekako postoji zaključak da je to drugi faktor za teži oblik bolesti, odmah nakon dobi".

"Znamo još i otprije, od drugih respiratornih virusa, da debljina dovodi do težih oblika bolesti, nije COVID-19 prvi. To nam govori da, ako se u budućnosti pojavi još nekakva slična pandemija, da će debljina ostati rizični čimbenik. Zato je jako važno da kao društvo možemo razviti jako snažan odgovor na društvenu krizu i smatram da debljina zaslužuje jedan odgovor na globalnoj razini", zaključila je Križan. 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr