"U okolnostima nakon velikog migracijskog priljeva 2015. i 2016. godine, u svim državama članicama došlo je do promjene stava i raspoloženja prema migracijama, a pozivi za dolazak prema svim izbjeglicama, čak i s adresa s kojih su bili upućivani, sad su “prošla vremena” i države članice to jasno komuniciraju. Jednako tako, migrantska politika 'šalji dalje' koju je Hrvatska provodila za najjačeg vala da bi izbjeglicama omogućila prolaz na zapad, pokazala se, na europskoj razini, neodrživom u suočavanju s migracijskim fenomenom. Takva je politika naišla i na oštru kritiku Suda EU-a, ona, dakle, nema ni uporište niti podršku", izjavio je Božinović.
Najviše ekonomskih migranata bez stvarne potrebe za međunarodnom zaštitom
Pročitajte i ovo
prozvao Milanovića i Plenkovića
Bulj o avionima s migrantima: "Smijali su mi se, a sad je sve jasno..."
Trećinu ukupnog broja
Hrvatska je ove godine uhitila 1700 krijumčara: Čak 80 posto više nego prošle godine
Ustvrdio je da većina migranata koji pokušavaju prijeći hrvatsku granicu, nisu u stvarnoj potrebi za međunarodnom zaštitom, već je riječ o ekonomskim migrantima koji "nezakonitim prelascima, zloporabom sustava azila i sekundarnim kretanjima dovode u pitanje opstojnost šengenskog prostora i europske politike azila.
"Da bi ostvarili cilj dolaska u neku od zemalja zapadne i sjeverne Europe nezakoniti migranti krivotvore podatke o identitetu, najčešće nemaju nikakve identifikacijske dokumente jer ih skrivaju, bacaju ili uništavaju. Također, migranti na hrvatske granice ne dolaze izravno s prostora u kojima im je bio ugrožen život i sigurnost. Upravo suprotno, osobe koje nezakonito pokušavaju prijeći hrvatsku granicu već su prošle barem jednu državu članicu Europske unije u kojoj su mogli zatražiti međunarodnu zaštitu i, ukoliko se utvrdi da je uistinu trebaju, mogli su ostvariti pravo na takvu zaštitu", kazao je ministar.
Ističuči da se prihod od krijumčarenja migranta izjednačio sa zaradom od trgovine drogom ministar je ocijenio da nezakonite migracije predstavlja sigurnosni rizik kojem "Ministarstvo unutarnjih poslova pristupa s dužnom ozbiljnošću".
Hrvatska poštuje svoje i europsko zakonodatsvo
"Od početka ove godine suočeni smo s povećanim brojem pokušaja nezakonitih prelazaka hrvatske granice, ali i s pritiscima i napadima na policijske službenike koji bi po nečijoj zamisli migrante trebali propustiti kroz Hrvatsku. To Hrvatska ne može i neće dopustiti, jer poštuje vlastito i europsko zakonodavstvo, ali i činjenicu da ne postoji mogućnost da migranti iz Hrvatske na zakonit način nastave svoj put dalje prema drugim članicama EU. Njihovo 'propuštanje', kakvih sugestija ima u našem javnom i medijskom prostoru, znači mogućnost da se od Hrvatske napravi okupljalište velikog broja migranata koji bi, silom prilika, bili primorani na duži boravak na našem teritoriju. To niti je njihov, ali ni naš interes, pogotovo stoga što Hrvatska nije poticala niti priželjkivala ovakav razvoj migrantskih kretanja, ali će u svakoj situaciji naći odgovor koji se temelji na zaštiti nacionalnih interesa, što na prvom mjestu uključuje borbu protiv nelegalnih migracija", zaključio je Božinović.
Podsjetio je i da je Europska unija svojom migracijskom politikom odlučna spriječiti ponavljanje nekontroliranih tokova iz 2015. i 2016. te učinkovitije suzbiti nezakonite migracije na svim postojećim i novonastalim rutama.
Zakonite migracije jedini siguran put u Europu
"Zaključcima EV-a od 28. lipnja, u čijoj izradi je Hrvatska na razini predsjednika Vlade aktivno sudjelovala, potvrđen je sveobuhvatni pristup Europske unije u suočavanju s migracijskim izazovom, što uključuje zaštitu vanjskih granica od nezakonitih prelazaka, podršku politici premještaja i preseljenja kao zakonitih putova dolaska u Europu, sprječavanje sekundarnih migracija, reformu Zajedničke europske politike azila i suradnju sa zemljama podrijetla i tranzita migranata. To znači da su zakonite migracije jedini siguran put u Europu i da su prošla vremena kad su migranti birali državu i puteve dolaska do svog krajnjeg odredišta", rekao je ministar.
Dodao je i da paralelno s provedbom zaštite granica, Hrvatska ispunjava mjere koje će dovesti do hrvatskog ulaska u šengenski prostor. "Povratak njegovom normalnom funkcioniranju i očuvanju jedan je od važnih ciljeva kako Republike Hrvatske, tako i ostalih članica Europske unije", poručio je Božinović. (Hina)