Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Povodom Dana materinskog jezika Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, za Dnevnik.hr odgovorio je koje greške najčešće radimo prilikom korištenja riječi u hrvatskom jeziku.


Međunarodni dan materinskoga jezika potiče nas na razmišljanje koje su najčešće pogreške koje činimo u hrvatskome jeziku, a kojih nerijetko nismo svjesni. U nastojanju da se na te pogreške upozori, izdvojili smo nekoliko njih.

Slijedeći/sljedeći

Riječi slijedeći i sljedeći treba razlikovati. Slijedeći je glagolski prilog sadašnji nastao od glagola slijediti i ne sklanja se, a sljedeći pridjev nastao od glagolskoga priloga, uvijek se nalazi uz imenicu te se slaže s njom u rodu, broju i padežu. Slijedeći znači 'tako da se slijedi', a sljedeći 'onaj koji je idući na redu': Slijedeći djevojku došao sam do njezine kuće. / Neka uđe sljedeći pacijent.

S/sa

Prijedlog sa upotrebljava se ispred riječi koje počinju glasovima s, š, z i ž (sa Šimom, sa sestrom, sa Željkom). Isto tako, prijedlog sa upotrebljava se ispred riječi koje počinju suglasničkim skupinama ks- i ps- (u riječima koje obično nisu slavenskoga podrijetla), koje počinju sa št-, žd- (koje su slavenskoga podrijetla) i onima kojima je drugi suglasnik s, š, z ili ž (sa Ksenijom, sa psom, sa pšenicom). Kod izgovorno teških skupina (npr. sa mnom).

Zbog/radi

Radi je prijedlog i veznik kojim se izriče namjera i cilj radnje, a zbog je prijedlog i veznik kojim se izriče uzrok. Pogrešno je npr.: *Nisam napravio zadaću radi toga što nisam imao vremena, a pravilno je: Nisam napravio zadaću zbog toga što nisam imao vremena. Katkad nije posve jasno koji od tih prijedloga (veznika) treba upotrijebiti: npr. u natpisu zatvoreno zbog preuređenja ili zatvoreno radi preuređenja.

Futur I.

Futur prvi glagolski je oblik kojim se izražava buduće vrijeme, a tvori se od infinitiva glagola i prezenta pomoćnoga glagola htjeti (ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će). Pri njegovoj tvorbi glagoli s infinitivom na -ti gube završno -i. Stoga je pogrešno futur glagola spavati, pjevati, biti, htjeti pisati: spavati ću, pjevati ću, biti ću, htjeti ću, a pravilno je: spavat ću, pjevat ću, bit ću, htjet ću. U izgovoru se provodi jednačenje fonema prema mjestu tvorbe, pa se izgovara [spavaću], [pjevaću], [biću], [htjeću].

Koji/kojega

Akuzativ za živo zamjenice koji često se pogrešno upotrebljava za neživo, npr: *tanjur kojeg sam razbio, *cvijet kojeg sam ubrao. Kad je riječ o neživomu, treba međutim upotrebljavati akuzativ za neživo koji: tanjur koji sam razbio, cvijet koji sam ubrao.

Mati i kći

U sklonidbi imenica mati i kći najčešće se griješi tako da se umjesto nominativa upotrebljava akuzativ i obrnuto. Pogrešno je: *To mi je mater., *Vidim njegovu mati., a pravilno je: To mi je mati., Vidim njegovu mater. Također je pogrešno: *To mi je kćer., *Upoznao sam njegovu kći., a pravilno je: To mi je kći., Upoznao sam njegovu kćer.

S nikim / ni sa kim

Neodređene zamjenice tvorene s pomoću sastavnica ni i i (npr. nitko, ništa, ničiji, nikoji, nikakav i itko, išta, ičiji, ikoji, ikakav) u izrazima s prijedlozima na, o, od, po, pred, s, u, za pišu se nesastavljeno. Pogrešno je: *Ne bih to učinio za ništa na svijetu., ili *Od nikoga nema ni traga ni glasa., a pravilno je: Ne bih to učinio ni za što na svijetu., Ni od koga nema ni traga ni glasa.

Najoptimalniji, najminimalniji, najmaksimalniji > optimalan, minimalan, maksimalan

Pridjevi optimalan, minimalan i maksimalan u hrvatski su jezik došli iz latinskoga. U svojim značenjima sadržavaju značenjsku sastavnicu kojom se izriče najviši stupanj čega, pa optimalan znači 'koji je najbolji, koji je najpovoljniji', minimalan 'koji se ostvaruje ili je prisutan u najmanjoj mogućoj mjeri', a maksimalan 'koji se ostvaruje ili je prisutan u najvećoj mogućoj mjeri'. Stoga ih se ne može stupnjevati, pa umjesto superlativnih oblika s prefiksom naj- dovoljno je upotrebljavati oblike u pozitivu. Pogrešno je: *Ponudili smo im najoptimalnija rješenja, *Nisu zadovoljeni najminimalniji radni uvjeti, *Novi hibrid kukuruza daje najmaksimalniji urod, a pravilno je: Ponudili smo im optimalna rješenja, Nisu zadovoljeni minimalni radni uvjeti, Novi hibrid kukuruza daje maksimalan urod.