Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Hrvatska bi u iduće dvije godine trebala prepoloviti svoj proračunski deficit, izjavila je ministrica financija.


Hrvatska ulazi u razdoblje smanjivanja fiskalnih neravnoteža pa bi u iduće dvije godine trebala prepoloviti svoj proračunski deficit, izjavila je ministrica financija Martina Dalić nakon razgovora s čelnicima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke (SB) na proljetnom zasjedanju tih međunarodnih financijskih institucija u Washingtonu.

Vezani članci Ivana Petrović Hoće li se EU čelnici uspjeti dogovoriti oko podjele novca? "Čuli samo metafore, a nikakve konstruktivne izjave" Slika nije dostupna VIDEO Gospodarstvo u kolapsu, a od premijera ni riječi

'Kako sada kriza postepeno jenjava i kako dolaze bolja vremena, znači da i fiskalna politika mora ući u razdoblje smanjivanja svojih neravnoteža, u razdoblje smanjivanja fiskalnog deficita', izjavila je Dalić hrvatskim novinarima u Washingtonu.

>> Direktor Svjetske banke: Ulazak u EU je nevjerojatna prilika za Hrvatsku

'Upravo je to srednjoročni trend fiskalne politike o kojoj smo raspravljali ovdje, a koji se bazira na svim mjerama koje smo do sada poduzeli za kontrolu fiskalnih rashoda na temelju Zakonu o fiskalnoj odgovornosti, koji jasno propisuje da rashodi u nadolazećem razdoblju moraju padati, što će sve rezultirati prepolavljanjem deficita državnog proračuna u naredne dvije godine', naglasila je.



U 2010. godini fiskalni deficit iznosio je 4,7 posto bruto nacionalnog proizvoda (BDP), prema podacima vlade, dok je vanjski dug dosegao 46 milijardi eura. Kada je financijska situacija u Hrvatskoj u pitanju, proračunski deficit i vanjski dug glavni su problemi i to treba rješavati što je brze moguće. Potrebe državnog proračuna određene su veličinom postojećih dugova koji se vraćaju i veličinom fiskalnog deficita koji je mjera novih zaduženja. Svjetska ekonomska kriza samo je produbila taj problem s deficitom, kazala je Dalić.

Hrvatska će se i dalje zaduživati prema planovima u proračunu

Izaslanstvo Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke, koje vode ministrica Dalić i guverner Željko Rohatinski, u subotu je o provedbi postojećih projekata i zajmova Svjetske banke Hrvatskoj, te o budućoj suradnji i pripremi novih projekata, razgovaralo s čelnicima Svjetske banke za regiju istočne Europe i srednje Azije (ECA), kojoj pripada i Hrvatska.

Hrvatska je sredinom ožujka na američkom tržištu plasirala 1,5 milijuna dolara 10-godišnjih obveznica s kamatom od 6,375 posto, a na pitanje o daljnim zaduženjima, ministrica Dalić je kazala da će se ona odvijati sukladno planovima u proračunu, te kako smatra da Hrvatskoj nije potrebna pomoć MMF-a.

'Mi smo obveznicu, denominiranu u dolar, izdali u Americi prije mjesec i pol dana, što je sukladno našim planovima za ovu godinu. Preostale planove za zaduženje u drugom dijelu godine odradit ćemo onako kako je u proračunu i planirano. Što se tiče MMF-a, ova godina i pozicija u kojoj se nalazi hrvatska ekonomija mislim da ne zahtijeva intervenciju MMF-a, jer valja znati da sredstva MMF-a služe za jačanje deviznih rezervi i to nisu sredstva kojima bi se mogao financirati proračun', kazala je Dalić.



'S MMF-om aranžmane sklapaju zemlje koje imaju problema s vanjskom likvidnošću, a Hrvatska nije takva zemlja', istakla je. Na briefingu Svjetske banke o regiji istočne Europe i srednje Azije (ECA), u kojoj je i Hrvatska, predviđen je prosječan gospodarski rast u ovoj godini od 4,5 posto, te približno isti ili neznatno bolji rast u 2012. S prognozom gospodarskog rasta od 1,5 posto Hrvatska je na začelju skupine, zajedno s Mađarskom i Rumunjskom.

'Hrvatska je ušla u krizu posljednja u skupini i prirodno je da će među posljednjima iz nje izići. Štoviše, morat će poduzeti velike strukturalne promjene u gospodarstvu, a njihova je primjena odgođena, i za rezultat treba vremena. Zato mislim da je Hrvatska malo izvan procesa', izjavio je direktor Svjetske banke za Hrvatsku Hongjoo Hahm.

>> Možemo se posramiti: Svi oko nas rastu više, Srbija čak 5 posto!
'Vidimo početak oporavka i predviđam pozitivan gospodarski rast u Hrvatskoj ove godine od umjerenih 1,5 posto. Vjerujemo da je najgore prošlo, riječ je o krhkom oporavku koji je definitivno otpočeo', kazao je direktor SB za zemlje srednje Europe uključujući i Hrvatsku Peter Harrold.

'Najveći ekonomski problemi za Hrvatsku su veliki proračunski deficit od preko 4 posto BDP-a i veliki državni dug... pa je veliki izazov za ekonomsko upravljanje zemljom, dok se učvršćuje oporavak, kako smanjiti deficit bez da se uspori gospodarstvo', kazao je Harrold.

Naglasio je kako se radi o teškom balansiranju i velikom makoroekonomskom izazovu s kojim su suočene i druge europske zemlje, a u Hrvatskoj se to radi zajedno s nastavkom dubokih strukturalnih reformi koje će postaviti temelje za uspješno članstvo u Europskoj uniji. U Washingtonu se hrvatsko izaslanstvo sastalo i s predsjednikom Interameričke banke (IDB) za razvoj Luisom Albertom Morenom te s izvršnim direktorom u IDB-u Yasusukeom Tsukagoshijem. (HIna)