Briga o djeci sastavni je dio demografije, koja je dobila svoj resor u novoj vladi. Dadilje, uz vrtiće, obiteljima nude puno fleksibilniji način brige o djeci i sve su popularnije zanimanje u posljednje tri godine. No za razliku od vrtića, dadilje moraju plaćati PDV.
U Vrbovcu i okolici mnoge obitelji rade u dvije smjene i vrtić im za djecu nije rješenje. Stoga imaju dadilje.
Vezani članci
"Otvorili smo obrt da budemo roditeljima na usluzi. Ne kad mi želimo nego kada njima treba", kaže Đurđica Palikuća, dadilja iz Vrbovca. Ona radi u smjenama, a u svojoj kući je sve podredila djeci, baš kao u nekom vrtiću.
Među zadovoljnim roditeljima je i Martina Vozdečki čijeg sina čuva teta Đurđica. "On je jednostavno jedno sretno dijete, mi smo sretni i nemamo nikakve brige. Mogu s mirom otići na posao i nikada ne razmišljati da li mom djetetu nešto fali i znam da je zbrinuto kao da je kod mene doma", kaže Vozdečki.
Ekonomska cijena je 1500 kuna, subvencija grada, ali samo za prvu smjenu, je 750 kuna. "To vam kod nas ispada 75 kuna po djetetu na dan za 10 sati čuvanja. U toj cijeni je sve obračunato, roditelj kod nas ništa dodatno ne nosi", kaže Palikuća.
Veselu družinu čini po dvanaestero djece u svakoj smjeni, a zaposleni su i dodatni ljudi. Nije vrtić, ali ima skoro sve kao vrtić, osim što za razliku od vrtića mora plaćati PDV državi.
Iz Porezne uprave kažu da se "porezni obveznik koji obavlja djelatnost skrbi o djeci u okviru obrta i u prethodnoj kalendarskoj godini je obavio isporuke u vrijednosti većoj od 230.000,00 kuna, upisuje u registar obveznika PDV-a od 1. siječnja tekuće godine"
U prihod se računaju i subvencije lokalne zajednice. Iako postoje iznimke oslobođene plaćanja PDV-a, i to one koje skrbe o djeci, dadilje, poručuje Porezna uprava, nisu ta kategorija. "Uzimajući u obzir da se djelatnost obrta obavlja sa svrhom postizanja dohotka ili dobiti, oslobođenje od plaćanja PDV-a (iz članka 39. stavka 1. točke g) i h) Zakona) ne može se primijeniti na usluge skrbi o djeci koje se obavljaju u okviru obrta", kažu u Poreznoj upravi.
Ljiljana Frdelja, dadilja iz Jastrebarskog, kaže da joj ne ostane plaća nakon što podmiri sve obaveze i kupi hranu. Zbog toga razmišlja da zatvori obrt ili da sve prepolovi, pa da radnicu pošalje na burzu, a šestero djece izbaci na ulicu.
Frdelja se borila za Zakon o dadiljama i uređenje posla koji se dugo radio na crno, a sada je u problemu. "Ne mogu svake godine uređivati prostor, mijenjati igračke i krevetiće, da bi mi se skidao PDV", kaže Frdelja.
Obrtnička komora je, kažu, na njihovoj strani. Ministarstvo financija za sada, čini se, ne misli urgirati. A da su dadilje potrebne dokazuje i činjenica da ih je registriranih četrdesetak kroz cijelu Hrvatsku, a roditelji imaju samo riječi hvale.
"Za dijete mi je potrebna teta jer je fleksibilna i ako se išta dogodi dijete je na duže zbrinuto. Ja sam sigurna da je on na toplom, da je nahranjen i da nema nikakvih problema", kaže Ivana Kolarić, majka djeteta kojeg čuva dadilja.
Pravila objave komentara