Program "Da se ne zaboravi" počinje u 9 ujutro polaganjem vijenaca na gradskom groblju Boninovo, nastavlja se prigodnim programom učenika osnovnih škola u 10 sati u crkvi Male braće, u 12 sati je polaganje vijenaca uz molitvu na brdu Srđ, dok je u 17 sati spuštanje vijenca u more za poginule na moru s broda Tirena iz luke Gruž.
Pročitajte i ovo
Nema predaha za vatrogasce
Deseti dan gori na jugu, mještani se bude u dimu: "Teško je disati"
Sjajni rezultati na jugu
Dubrovnik je srušio vlastiti rekord, već je premašio tri milijuna noćenja
autorica "Mamina bloga"
Preminula poznata hrvatska influencerica, majka šestero djece
VELIKA TUGA
Oglasila se obitelj preminule autorice Mamina bloga: "Ova tragedija ne treba komentare, iza sebe je ostavila šestero djece"
meteoalarm
Stižu grmljavinska nevremena i olujni vjetar: Dvije regije pod upozorenjem
Svečana sveta misa za sve poginule u Domovinskom ratu služit će se u crkvi Male braće u 19 sati.
Prvi dan listopada 1991. godine više od 13 tisuća pripadnika jugoslavenske vojske uz pomoć rezervista iz Srbije i Crne Gore točno u 6 sati ujutro napali su dubrovačko područje i jug Hrvatske od Prevlake do doline Neretve, s kopna, iz mora i iz zraka. Među neprijateljskim snagama bili su pripadnici užičkog, podgoričkog i mostarskog korpusa, te pripadnici 9. Vojno pomorskog sektora Boka, uz značajnu potporu zrakoplovstva, te više od 120 teških topničkih oružja, oko 100 tenkova i 50 oklopnih transportera.
DUBROVNIK SE PRIPREMA Nova moguća ruta izbjeglica mogla bi biti kroz Dalmaciju
Na crtama obrane dugim više od 200 kilometara, brojnoj i dobro naoružanoj agresorskoj vojnoj sili suprotstavilo se 750 slabo naoružanih hrvatskih branitelja, pripadnika postrojba dubrovačkoga ZNG-a, policije te dragovoljaca iz sastava Teritorijalne obrane.
Već prvog dana Dubrovnik je ostao bez struje i vode, a želeći uspostaviti potpunu informativnu blokadu agresori su tada zrakoplovima raketirali zgradu Centra za obavješćivanje te repetitor i relej na Srđu, što je uzrokovalo prekid telefonskih i oštećenje radijskih veza.
Na uže dubrovačko područje, naselja Bosanku na brdu Srđ te Mokošicu pale su prve granate ispaljene iz topova JNA i rezervista Hercegovačkog korpusa s položaja oko Trebinja. O težini napada svjedoči činjenica da je samo u prvom tjednu listopada bilo 100 ranjenih i 27 poginulih dubrovačkih branitelja i građana.
Srbocrnogorske postrojbe zauzele su 5. listopada Konavle, a na zapadu su ušle u Slano te Dubrovniku presjekle i posljednju kopnenu vezu s ostalim dijelovima Hrvatske. Krajem listopada agresorske postrojbe izbile su na same prilaze gradu u kojem je bez struje, vode i redovite opskrbe hranom ostalo oko 50.000 ljudi.
Hrabri dubrovački branitelji uspjeli su spriječiti ulazak srbocrnogorskih postrojba u grad te su učvrstili crtu obrane.
U studenome i prosincu Dubrovnik je pretrpio najteže dane u svojoj višestoljetnoj povijesti. Tako je u napadima od 8. do 14. studenoga i 6. prosinca na uže gradsko područje palo više od 5000 topničkih projektila, a u napadu 6. prosinca više od 600 ih je palo na povijesnu jezgru. Uništeni su brojni spomenici kulture. Devet zgrada potpuno je izgorjelo, 461 zgrada pretrpjela je teža oštećenja, a 45 projektila palo je na Stradun.
Tijekom agresije na dubrovačko područje poginula su 184 branitelja i 92 civila, a ranjeno je više od 1500 osoba. U srpskim koncentracijskim logorima bile su zatočene 423 osobe, a bilo je više od 33 tisuće prognanih i izbjeglih.
Na području od Stona do Konavala spaljeno je 2127 kuća, kao i zaštićeni, skoro pet stotina godina star Arboretum u Trstenom. Bez krova nad glavom ostao je 7771 stanovnik dubrovačkog područja, a ono što nije spaljeno i uništeno, opljačkano je. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook