Aktivisti Zelene akcije prosvjedovali su ispred Ministarstva gospodarstva, dok su nekoliko stotina metara dalje prvi investitori u Agenciji za ugljikovodike pregledavali karte jadranskog podmorja.
Za početak eksploatacije već su zainteresirani veliki svjetski naftni divovi. Svoju verziju bušenja Jadranskog podmorja aktivisti Zelene akcije već su počeli te su se jasno usprotivili najavljenom pravom bušenju u Jadranu.
Zelena akcija: Želimo javnu raspravu o eksploataciji nafte i plina iz Jadrana
'Nije raspisan natječaj, podaci nikad nisu javno artikulirani, samo je vrdoljak izjavio da smo mala norveška, i to su jedine info koje znamo o rezervama nafte.', rekao je Sven Janovski, Zelena akcija.
Samo jedno izlijevanje nafte, kažu, značilo bi veliko zagađenje. Poučak vide u stranim primjerima.
To su veliki izljevi nafte koje su stotine tisuće kilometara zagadili trajno, to je šteta koja se nikad neće moći sanirati, tvrtke exxon i british petrol nikada za to neće biti smatrane odgovornima barem ne u punoj šteti koju su napravile, i zapravo su trajno uništili ljude koji su ovisili o tom krajoliku, što iz ribarstva, što iz turizma., dodaje Janovski. 'Te platforme kao što vidite su jako velike i estetski će narušiti dojam a i time će izazvati veliku skepsu kod turista.'
Od ministarstva su tražili javnu raspravu, a odgovor je ubrzo stigao.
'Samim izborom gdje će biti blokovi pazilo se i na turistički i ne ekološki dio. Javna rasprava je bila i o zakonu i o svim propisima i o svakom dijelu.', izjavio je Tomislav Cerovec, glasnogovornik Ministarstva gospodarstva.
Zelena akcija: 'Šume nisu golf igrališta'
A dok se aktivisti i Ministarstvo prepiru, u Agenciju za ugljikovodike investitori već stižu i računaju gdje im se u Jadranu isplati bušiti.
'Sada je već sve bukirano do sredine petog mjeseca, pola molbi nismo još niti obradili.', rekla je Barbara Dorić, ravnateljica Agencije za ugljikovodike.
Naftu s hrvatskog kopna, naftne kompanije trebale bi pronaći i na jadranu uz pomoć posebnih karti.
Za svaki sklopljeni posao investitor državi mora odmah platiti milijun i 400 tisuća kuna. Za svakih 50 tisuća barela nafte plaća još toliko. Što se tiče plina, za sklapanje posla država dobiva 900 tisuća kuna, a kada se dostigne razina od 25 tisuća barela ekvivalenta, uplaćuje se još toliko. O raspisivanju natječaja ministrica Pusić o svemu je razgovarala s crnogorskim kolegom.
'Postoji pitanje razgraničenja epikontinentalnih pojaseva, za potrebe koncesije važno je postići dogovor kako će se to napraviti.', rekla je Vesna Pusić, ministrica vanjskih poslova.
A na natječaj, kako se doznaje, mogli bi se javiti mnogi svjetski naftni divovi.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
