U nepuna tri mjeseca, od početka siječnja do 27. ožujka, hrvatski građani otvorili su 104.048 računa s paketom besplatnih usluga, što upućuje na široko korištenje tog paketa, odgovorila je Vlada zastupniku Damiru Barbiru (Centar).
Građanima, odnosno potrošačima, od 1. siječnja ove godine jamči se pravo na korištenje paketa besplatnih usluga, no taj se paket ne primjenjuje automatizmom, već isključivo na temelju zahtjeva potrošača, podsjeća Vlada.
"Dakle, potrošaču se daje mogućnost da donese odluku o tome koji račun za plaćanje i s njime povezane usluge najbolje odgovaraju njegovim potrebama", napomenula je.
Zastupniku Barbiru Vlada skreće pozornost da treba razlikovati osnovni račun i račun za plaćanje s paketom besplatnih usluga.
"Naime, osnovni račun je poseban račun za plaćanje koji je dostupan svakom potrošaču koji ima zakonito boravište u EU-u. Taj račun mora biti jedini račun za plaćanje u Hrvatskoj te pravo na takav račun za plaćanje postoji još od 2017. godine. Osnovni račun je potrošačima dužna nuditi samo kreditna institucija koja prema revidiranim godišnjim financijskim izvještajima za prethodnu godinu ima ukupnu imovinu veću od 1,99 milijardi eura. S druge strane, pravo na paket besplatnih usluga ima potrošač koji svoja redovita primanja prima na eurski račun za plaćanje u Hrvatskoj. Pri tome je svaka kreditna institucija koja u svojoj ponudi nudi potrošačima uslugu računa za plaćanje u Hrvatskoj dužna potrošaču na zahtjev omogućiti korištenje paketa besplatnih usluga", precizira Vlada.
S prvim radnim danom ove godine građani su mogli podnijeti zahtjev za aktivaciju računa za redovna primanja s besplatnim paketom usluga.
Omogućile su im to izmjene Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu, kojima je cilj građanima osigurati besplatan račun za redovna primanja, kao što su plaće, mirovine, stipendije i sl.
Paket besplatnih usluga, za koje kreditna institucija potrošaču ne smije naplatiti naknadu, uključuje otvaranje, vođenje i zatvaranje računa, zatim polaganje i podizanje gotovog novca na šalteru ili bankomatu, priljev nacionalnih i prekograničnih platnih transakcija u eurima, izdavanje debitne kartice te usluge plaćanja njome na fizičkim prodajnim mjestima.
Tu je i korištenje jedne elektroničke usluge – internetskog ili mobilnog bankarstva, prema odluci banke.
