"Nadam se da će predsjednica prijateljske zemlje ovdje biti dočekana u prijateljskom ozračju", rekao je Ljubić na konferenciji za novinare u Mostaru nakon sjednice Glavnog vijeća upitan da prokomentira najavu kako će se predstavnici jednog bošnjačkog udruženja u srijedu okupiti u znak prosvjeda protiv njezina dolaska u Sarajevo.
Pročitajte i ovo
Po Ljubićevim riječima razgovor predsjednice Grabar-Kitarović u Turskoj s kolegom Recepom Tayyipom Erdoganom prošloga tjedna ne predstavlja miješanje u unutarnju politiku BiH, nego pokušaj da se pomogne riješiti probleme o izmjeni Izbornog zakona kako bi se izbjegla kriza u zemlji koja bi mogla nastupiti zbog nemogućnosti izbora vlasti na razini entiteta.
"Zemlja koja je potpisnica Daytonskog sporazuma ima potpuni legitimitet i međunarodno-pravno utemeljenje da o tome razgovara. To se ni na kakav način ne može nazvati miješanjem u unutarnje stvari zemlje", rekao je Ljubić i pojasnio kako i Turska ima puno pravo pokušati pomoći u rješavanju prijepora između Hrvata i Bošnjaka kao članica Vijeća za provedbu mira u BiH.
Pojasnio je kako je Daytonski mirovni sporazum narušen na štetu Hrvata 2000. i 2002. godine kada su donesene promjene izbornog zakonodavstva i Ustava Federacije BiH koje su omogućile da brojniji Bošnjaci preglasaju Hrvate i nametnu im političke predstavnike u vlasti. Jednu od tih izmjena osporio je i Ustavni sud BiH 2016. godine nalažući da se osigura izbor legitimnih narodnih predstavnika. Ljubić je dodao kako bi s izmjenama Izbornog zakona koji bi zajamčio ravnopravnost Hrvata došlo do relaksiranja odnosa s Bošnjacima.
"Ukoliko mi ispoštujemo suštinu odluke Ustavnog suda i omogućimo izraz političke volje tri konstitutivna naroda i na institucionalan način stvorimo uvjete za nacionalnu ravnopravnost, automatski će otpasti potreba za drukčijim vidovima organiziranja zemlje u nacionalnom smislu. Izmjena Izbornog zakona u dijelu oko Predsjedništva i Doma naroda u značajnoj će mjeri relaksirati odnose naroda", istaknuo je Ljubić, koji je i saborski zastupnik.
Po njegovim riječima prijedlog izmjena Izbornog zakona kojega su stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora uputile u proceduru riješio bi i problem manjina iz presude Sejdić-Finci jer bi se svi građani mogli kandidirati na najviše funkcije u državi. (Hina)
