Bozanić: Marija Bistrica je duša Hrvatske

Zagrebački primas govorio je o značaju tog marijanskog svetišta za našu domovinu. ‘Marija Bistrica je svetište koje je duša Hrvatske, koje predstavlja toplinu, blizinu; svetište u koje rado mnogi hodočašće i gdje se osjeća blizina neba’, istaknuo je kardinal Bozanić. ‘Mi nosimo spomen u srcu, mi smo Božji i moramo uvijek biti svjesni ljudskoga i kršćanskog dostojanstva gdje god se nalazili ‘, napomenuo je kardinal Bozanić. Dodao je da dolazak u Mariju Bistricu znači ‘susret vjernika s Marijom, koja nas usmjerava prema Isusu’. ‘Bog nije apstraktan, On je blizu i iščituje se u konkretnim događajima’, rekao je nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić na misnom slavlju prigodom 800. obljetnice spomena Marije Bistrice.

Pročitajte i ovo Šteta od pet tisuća kuna Talio parafin, pa zapalio gospodarski objekt Policija intenzivno traga Opljačkao benzinsku postaju i nestao s novcem

tri vijesti o kojima se priča ESKALACIJA Trump objavio da je SAD napao Iran: "Nema druge vojske na svijetu koja je ovo mogla učiniti" Apokaliptični prizori VIDEO/FOTO Golemi požar u Dalmaciji: Pogledajte što je navodno pronađeno na požarištu kod Omiša Za Dnevnik Nove TV Psihijatar objasnio što bi mogao biti okidač ubojstva u Markuševcu: "U ovakvim slučajevima najčešće se radi o osobama s poremećajem..."

Mjesto Bistrica spominje se 1209. godine kao feudalni posjed župana Vratislava, a 1334. kao sjedište župne crkve sv. Petra i Pavla. Hrvatski sabor 1710. godine čini zavjet da će u crkvi Blažene Djevice Marije podići dostojan glavni oltar, a godine 1715. ispunjava taj zavjet i daje urediti veliki glavni oltar. Crkva je proširena i 1731. posvećena Majci Božjoj Snježnoj. Današnja župna crkva u Mariji Bistrici građena je između 1879. godine i 1882. prema nacrtu bečkoga arhitekta Schmidta, a pod nadzorom njegova učenika Hermana Bolléa. Djelomično je izgrađena na starim temeljima i proširena u neorenesansnom stilu. Za vrijeme gradnje uoči blagdana Uznesenja Marijina izbio je požar u kojem je oštećena cijela unutrašnjost crkve, osim velikoga oltara i čudesnog kipa Majke Božje. Novi je oltar posvećen 1883. godine.

Bistrička crkva 1923. dobiva naziv manje bazilike. Nadbiskup zagrebački Antun Bauer 1935. okrunio je zlatnom krunom čudotvorni kip Majke Božje i proglasio Majku Božju Kraljicom Hrvata uz asistenciju nadbiskupa Alojzija Stepinca. Tijekom međunarodnog marijanskog kongresa 15. kolovoza 1971. u Mariji Bistrici Biskupska konferencija proglasila je svetište Nacionalnim prošteništem čitavoga hrvatskog naroda. U tom je svetištu 3. listopada 1998. papa Ivan Pavao II. proglasio blaženim zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca. (Hina)