Kako su prošlog tjedna poslodavci sami iznijeli takav prijedlog donese li Vlada ovu odluku ona će biti na tragu njihovim zahtjevima, piše Jutarnji list. Dođe li zaista do skraćivanja radnog vremena doći će i do smanjivanja plaća pa će poslodavci uštedjeti kako ne bi morali otpuštati radnike.
No kako za Dnevnik.hr kaže Krešimir Sever, predsjednik NHS-a, poznavajući hrvatsku stvarnost postoji opravdana bojazan da bi se takva odluka mogla zloupotrijebiti. Kako se to ne bi dogodilo, smatra da je potrebno potpisati anekse kolektivnih ugovora i odrediti trajanje takvih mjera, a ukoliko takav rok ne bude dovoljan može se naknadno produljiti, opet naravno potpisivanjem ugovora.
'Skraćivanje radnog tjedna je stara receptura, nije ništa novo i nije nikakva naša izmišljotina. U svijetu se takva mjera provodi već više od 10 godina, no ona se uvijek koristi kao krajnja mjera, kada su već iscrpljene sve mjere štednje pa se skraćuje radno vrijeme kao posljednji potez kojim se pokušava spriječiti otpuštanje radnika', objašnjava Sever, ne pretjerano zadovoljan takvom idejom.
Skraćivanje radnog tjedna mora se dogovarati individualno
Objašnjava kako je važno znati da se mjere skraćivanja radnog tjedna, uz kojeg neminovno ide i smanjivanje plaća, ne odnosi samo na radnike već i na upravu. Osim toga, Sever istiće kako se takve mjere moraju provoditi individualno po tvrtkama, što znači da svaka tvrtka sama treba pregovarati sa sindikatama te procijeniti je li im takva mjera uopće potrebna.
'Hrvatski poslodavci naučili su rješavati probleme smanjivanjem plaća i otpuštanjem radnika, a radnici nisu krivi za krizu koja je nastala. Svjetska ekonomska kriza ostavila je logično traga i na nama, ali moramo biti iskreni, tu situaciju mora moći rješavati i politika. Što kasnije donesemo mjere to će teže biti riješiti problem. Mala vatra lako se gasi, a za veliku onda treba velik broj vatrogasaca', zaključuje Krešimir Sever.
