'Bilateralna pitanja rješiva, no Slovenija će teško popustiti oko ZERP-a'

"Ne smijem govoriti o pojedinostima, ali našli smo neke mogućnosti", rekao je Rupel u razgovoru za emisiju "Vrući stolac" RTV Slovenije, dodajući da i u okviru Europske komisije istodobno teku "intenzivne aktivnosti" da se nađe rješenje koje bi pokrenulo rješenje pitanja ZERP-a.

Pročitajte i ovo Slovenija opet ispred ostalih Ustavni sud odlučio: Svim ženama treba omogućiti medicinski potpomognutu oplodnju Svi su poginuli FOTO Detalji tragičnog pada zrakoplova: Let je bio rođendanski poklon jednom od putnika

Rupel je dodao da je s hrvatskim kolegom govorio i o načelnom dogovoru premijera Janše i Sanadera s kraja kolovoza prošle godine na Bledu da se neriješene granične točke prepuste "prosudbi trećega", odnosno pravorijeku Međunarodnog suda pravde (ICJ) u Den Haagu, te da su izrazili odlučnost da se dosadašnje aktivnosti u tom pogledu nastave sastankom povjerenstava za izradu pravnog okvira o prepuštanju graničnog spora međunarodnoj arbitraži. 

>> Swoboda pozdravio sastanak Jandrokovića i Rupela

Rupel je također rekao da o ZERP-u Hrvatska mora naći zajednički jezik ne samo sa Slovenijom nego i s Italijom i Europskom komisijom jer je riječ o pitanju koje usporava hrvatsku stranu u pregovorima s Europskom unijom.

"Slovenija bi oko ZERP-a vrlo teško mogla popustiti i reći - u redu, sada idemo naprijed. To neće ići. Ne možemo mešetariti oko toga je li ZERP na snazi ili nije, te zažmiriti na jedno oko", rekao je Rupel, dodajući da je Slovenija u približavanju Europskoj uniji morala promijeniti svoje ustavne odredbe o prodaji nekretnina strancima jer je njeno približavanje integraciji onemogućavala Italija te da i Hrvatska mora prihvatiti europska pravila o poštivanju dogovorenoga.

Rupel je rekao da je njegov osjećaj nakon sastanka s hrvatskim
ministrom da se pitanje ZERP-a može riješiti, ali da Hrvatska mora popraviti, odnosno povući zemljovide koji idu uz ZERP.

Po Rupelovim riječima, uz zakon o ZERP-u priloženi su i zemljovidi po kojima granica hrvatskog ribolovnog područja ide "do sredine" Piranskog zaljeva, a granica ZERP-a do "točke T-5" u kojoj se sijeku slovenske i međunarodne vode i u kojoj Slovenija ima kontakt s otvorenim morem.

Potrebno bi bilo postići i dogovor o pitanju ribolova u Jadranskom moru i to u dijalogu Hrvatske "s Europskom unijom, a osobito s Italijom koja u tom području lovi mnogo ribe", izjavio je Rupel.