Burno je bilo prošloga tjedna u zagrebačkoj Gradskoj skupštini. Plan gospodarenja otpadom nije prošao. Jer su protiv njega bili svi osim gradonačelnika Milana Bandića. Gradio bi Bandić, reciklažna dvorišta, kompostane i energane - odnosno spalionice i to sve unutar naseljenih kvartova. I zato su građani diljem grada odlučili dići svoj glas, pitajući se - ako se takav plan, koji definitivno ne ide na ruku njima, na svu silu gura, kome onda ide na ruku?

Galerija


Unatoč što su ga pred Skupštinom dočekali prosvjednici, Bandić se nije pokolebao – plan mora proći pošto-poto.

Vezani članci Dario Juričan osnovao tvrtku Dario Juričan osnovao tvrtku Milan Bandić usluge protuusluge j.d.o.o.: Nudi eskort-usluge, farbanje tunela, zlatne WC-e Vesna Nađ (Video: Dnevnik Nove TV) Zastupnica kojoj je Bandić rekao da se baci u Savu: "Od njega sam svašta čula, ali ovo me malo štrecnulo..."

„Mi smo i na sam dan sjednice Gradske skupštine predali kutiju gdje su bili papiri sa 7.753 potpisa građana cijelog zapadnog dijela grada Zagreba. On je tu kutiju sa tim potpisima samo bacio na neke stepenice u neki kut kao da to nema nikakvu vrijednost“, kaže Sandra Rožić iz udruge Eko 2000.

Zašto gradonačelnik nije htio odustati, a mogao je povući točku s dnevnog reda i predložiti je ponovno za tjedan dana. Ovako mora čekati cijeli mjesec, a to znači nećemo se moći prijaviti na EU natječaj. Novca dakle nema pa se postavlja pitanje tko će to platiti? Probajte pogoditi.

„Ja sam u win-win situaciji. Ja ne mogu izgubiti. Samo je pitanje hoćemo li od ovog društva gdje smo ušli koje je bolje od nas dobiti peneze 85% ili nećemo dobit ili ćemo mi platiti“, kazao je gradonačelnik Bandić.

Udruge: Plan pogoduje privatnim interesima

U udruzi Eko 2000 smatraju da plan gospodarenja otpadom pogoduje privatnim interesima.

Podsused je najbolji primjer toga. Provjereno je proučavalo zemljišne knjige te lokacije.

Jedna od čestica gdje bi se u Podsusedu trebalo graditi to reciklažno dvorište s mehaničkom obradom građevinskog otpada upravo je Grad Zagreb kupio još 2004. godine od jedne tvrtke koja se bavi obradom otpada. Tada su napisali da će kupoprodajnim ugovorom prenijeti u vlasništvo Gradu Zagrebu. Međutim ako pogledamo zemljišne knjige ta tvrtka je i dalje vlasnik te čestice gdje bi se sad trebalo graditi reciklažno dvorište.

Građani u Podsusedu Bandiću su poslali jasnu poruku i pobijedili barem u prvoj rundi jer plan nije izglasan. Za sada.

Ali nisu se samo građani Podsuseda uznemirili. Prosvjedovalo se i u Resniku i Brezovici.
Svi mjesni odbori odbili su plan. Očito je da ga nitko ne želi, osim jedne osobe. Gradonačelnika Milana Bandića. On bi gradio kompostane, reciklažna dvorišta u kojima bi se obrađivao građevinski materijal i energane u kojim bi se spaljivao otpad, ali sve bi on to usred naseljenog područja.

„Mi imamo planirane sve centre gospodarenja otpadom u gradu Zagrebu, a Zagrebačka županija je potpisala sporazum sa Zagrebom da će svo smeće dolaziti u grad Zagreb“, kaže Zdravka Kozić iz Brezovice.

Zašto se smeće vozi u grad, umjesto izvan grada?

Zar je to gradu bilo u interesu - voziti smeće u grad umjesto izvan grada? Građani Resnika znaju da je to osmišljeno još davno prije. Prosvjedovali su oni protiv centra za gospodarenje otpadom još 2007., pa opet godinama poslije. Građani strahuju kako, to što se pristupna cesta radi prije nego je plan izglasan, znači samo jedno. Da će se riječi gradonačelnika ostvariti.

„Ne povlačim plan! Plan će se donijeti. Ili ova skupština, ili neka druga!“, odlučan je Bandić.

U Resniku bi trebao niknuti centar za gospodarenje otpadom. Od kada je ovdje izgrađen pročistač tu se pokušava izgraditi i spalionica otpada.

„To je usmjereno na skupljanje miješanog komunalnog otpada i generiranje goriva za spalionice. Evo u zadnje vrijeme donijeta i odluka, amandman na prostorni plan u kojem se briše spalionica. Međutim to je samo jedna začkoljica. To je samo jedna prijevara jer umjesto spalionice to se više neće zvati tako to će sad biti enegrana, a suština stvari je ostala ista“, kaže Branka Genzić Horvat, udruga za zaštitu okoliša Resnik.

Dakle umjesto da odvajamo i recikliramo otpad, što nalaže europska direktiva, mi ćemo ga spaljivati. Ali dok su se svi zgražali kako izgleda prostor od Resnika do Ivanje Reke, stanovnici Resnika imaju mnogo ozbiljnije slutnje.

„Sva ova ilegalna odlagališta kojih ima more u gradu Zagrebu usuđujemo se govoriti nisu slučajna“, kaže Genzić Horvat.

Građani su se pitali zašto se ne sanira divlji deponij, zašto se dopušta navažanje otpada, što rade komunalne službe? A mi smo upravo došli do odgovora - gomile otpada su baš na mjestu gdje bi se trebala izgraditi spalionica, odnosno energana. Čemu sanacija ako će se graditi spalionica?


„Generalni urbanistički plan i prostorni plan Grada Zagreba su mijenjani u skladu zapravo prvi puta istodobno sa starim planom gospodarenja otpadom koji je bio na snazi 2015.“, kaže Genzić Horvat.

U strateškoj studiji iz 2015. s lokacijama za istraživanje gdje bio se mogli sagraditi centri za otpad jedna nam je lokacija posebno zapela za oko. Savica Šanci - tik uz toplanu. I još uvijek stoji kao alternativna lokacija.

Ipak Resnik, Brezovica i Podsused su upisane u prostorni plan grada Zagreba kao lokacije za centre za gospodarenje otpadom. Dakle prostorni plan se mijenjao i prije nego je gradonačelnik imao plan gospodarenja otpadom - onaj koji sada tako strastveno gura.

Građani ne vjeruju Bandiću

Zato mu građani ne vjeruju kada rekao kako će maknuti Brezovicu i Podsused iz plana gospodarenja otpadom nakon što je uvidio kako neće proći.

„Za svaku izmjenu prostornog plana moraju se raditi nove studije o procjeni utjecaja na okoliš. Znači reći da će maknuti Brezovicu i Podsused iz plana gospodarenja otpadom,a istovremeno ne krenuti raditi na tome da ih se makne iz prostornog plana zapravo je jedna velika floskula“, kaže Lucija Račić iz Podsuseda.

Isto tako, za svaku od ovih lokacija pisana je strateška studija utjecaja na okoliš i ništa osim toga. Također, izmijenjena su vodozaštitna područja - područja posebne zaštite.

Ovaj u Brezovici posebno je zabrinjavajući. Tamo se naime do pitke vode može doći već na 5 metara dubine.

Ukinuto je oko 300 kilometara četvornih vodozaštitnog područja bez ispitivanja, ali ako se pita grad tamo nema podzemnih voda - jednostavno su ukinute elaboratom.


„Elaboratom na temelju matematičkih formula za simulaciju podzemnih voda, te iste godine su Hrvatske vode imale prezentaciju odnosno radili su prvi dio hidrogeoloških ispitivanja koja su pokazala na 6. konvenciji Hrvatskih voda u opatiji gdje su kazale jasno i glasno da je taj južni dio bitan za budućnost vodoopskrbnog sustava grada Zagreba“, kaže Ivana Pogačić iz Brezovice.

Za Hrvatske vode sliv je bitan, za Zagreb ne

Dakle Hrvatske vode procjenjuju ovaj sliv bitnim, a grad Zagreb ne.

„Naručitelj elaborata je bio Grad Zagreb, a naručitelj hidrogeološih ispitivanja su bile Hrvatske vode“, kaže Pogačić i dodaje kako imamo dva različita rezultata.

Zastrašujuće jer ovaj južni rubni dio grada opskrbljuje 300 tisuća ljudi s pitkom vodom. Usprkos svemu navedenom, gradonačelnik je na skupštini samo ponavljao kako mu nitko nije ponudio alternativu.

„Sve alternative su mu ponuđene. Znači ponuđena mu je alternativa sanacije klizišta koja je višestruko jeftinija. Brže bi bila gotova, a o tome da je napravljena po ekološkim načelima o tome da ni ne govorim. Znači nikakvo zdravlje neće biti narušeno niti od građana Podsuseda niti šire, a što se tiče alternative gospodarenja otpadom i to mu je itekako ponuđeno. To je krizni Eko stožer Zagreb ponudio „zeku“ - to je taj sustav gospodarenja otpadom koji je napravljen po ekološkim načelima i prihvatljiv u svakom slučaju. Onda ne treba ni te alternativne lokacije ako ima dobre alternativne projekte za sve to“, kaže Sandra Rožić iz udruge Eko 2000.

Nitko od prosvjednika, a ni građana nije protiv zbrinjavanja otpada. Samo je pitanje na koji način će se to učiniti. Jer grad Zagreb sav građevinski otpad koji se preradi potroši na zagrebačke ceste, pa nije jasno koji bi se točno građevinski otpad trebao drobiti u Podsusedu da bi se saniralo klizište po tom planu.

Nadalje europske direktive nalažu recikliranje otpada, a ne njegovo paljenje u kojekakvim postrojenjima. A megakompostana bi trebala biti na poljoprivrednoj zemlji, poplavnom području, u naselju, na slivu pitke vode prema planu koji nije prošao. Ali ako stoji u prostornom planu možda se i progura - na štetu ekologije, na štetu građana.

 

Emisiju gledajte četvrtkom od 22:15 na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno

Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr