Hrvatska će se projektu priključiti Jadransko-jonskim plinovodom koji će se graditi od Splita do albanske Fiere.


Projekt konzorcija Shah Deniz o pokretanju izgradnje Transjadranskog plinovoda (TAP), kojim će se jugoistok Europe opskrbljivati plinom iz područja Kaspijskog jezera, svečano je potpisan u utorak u glavnom gradu Azerbajdžana Bakuu, u nazočnosti hrvatskog premijera Zorana Milanovića i drugih visokih dužnosnika uključenih zemalja.

Hrvatska će se tom projektu priključiti Jadransko-jonskim plinovodom (IAP), koji će se graditi od Splita do albanskog grada Fiere.

"Cijeli je projekt vrlo važan za sveukupnu sliku energetske neovisnosti, odnosno dobavljanje plina iz različitih krakova, a ovo je jedan od njih", rekao je premijer Milanović u Bakuu.

Ministri iz Hrvatske, Albanije i BiH potpisuju sporazum s Azerbajdžanom

"Hrvatska nije zatvorena zemlja, nije bez mora, ima dugačku obalu i luke. Zato razmišljamo i o izgradnji terminala za ukapljeni plin, kao i o plinu koji bi dolazio iz polja Shah Deniz - to će biti zadnja faza tog projekta za dolazak plina u Europu. Iako u početku nije bilo planirano, mi smo se priključili u posljednjih godinu i pol dana, tako da to smatramo velikim doprinosom komotnijem položaju Hrvatske na energetskom tržištu", rekao je Milanović. On je dodao da je potencijal Hrvatske velik, a zanimanje su pokazali i u BP-u, te u američkom ministarstvu energetike, s čijim je predstavnicima Milanović razgovarao u Bakuu.

Hrvatska je na kraju tog dijela plinovoda, čime se želi osigurati nabava plina iz više izvora, rekao je premijer Zoran Milanović: "Veselim se tom projektu. Ne radi se samo o energetskoj sigurosti, ovdje je riječ o suradnji, o približavanju zemalja, te naravno o novcu, poslovnim prilikama i novim radnim mjestima", rekao je hrvatski premijer. Milanović je podsjetio da je Hrvatska, što se plina tiče, djelomično samodostatna, a postoje i planovi za izgradnju LNG terminala u Rijeci, iz kojeg će se plin dopremati prema ostalim srednjoeuropskim zemljama.

Memorandum je potpisao Vrdoljak

Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak potpisao je s ministrima Azerbajdžana, Crne Gore i Albanije Memorandum o razumijevanju, koji će omogućiti suradnju na tom projektu. "Hrvatska postaje zemlja koja je vrlo bitna za transportne sustave opskrbe energijom jugoistočne Europe. Moglo je biti i drugačije, da nismo bili brzi; moglo se ovo potpisati tek za dvije do tri godine. U pravilu smo uvijek kasnili, sada pokušavamo biti u pravim trenucima na pravim mjestima", izjavio je ministar Vrdoljak nakon potpisivanja memoranduma.

Alijev: Ovo mijenja energentsku sliku Europe

"Radi se o povijesnoj odluci i povijesnom danu za Azerbajdžan i za cijelu Europu, jer se otvara novi južni plinski koridor prema Europi, koji omogućava željenu energetsku diverzifikaciju i energetsku sigurnost. Ovaj će događaj promijeniti energetsku sliku Europe", rekao je u pozdravnom govoru azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev.

Shah Deniz II je najveći energetski projekt u svijetu, predviđa se oko 45 milijardi američkih dolara ulaganja povezanih s projektom, kao i velik broj novih radnih mjesta. Početna faza uključuje, uz Azerbajdžan i Gruziju, Tursku, Grčku, Albaniju i Italiju, a u kasnijoj fazi suradnja se širi na zemlje zapadnog Balkana – Crnu Goru i Hrvatsku, rekao je Alijev.

Konačna odluka o rokovima donijet će se u sljedećih nekoliko tjedana, najavio je Vrdoljak, no Hrvatska želi da izgradnja Jadransko jonskog plinovoda (IAP) krene istodobno s TAP-om, dakle 2015., a najkasnije 2016.

Prvi kubici plina kroz IAP će krenuti 2020. godine

Prvi kubici plina trebali bi kroz IAP krenuti 2020. godine. To će biti dodatni kapaciteti za Hrvatsku, koja će postati zemlja s najjeftinijim plinom u jugoistočnoj Europi, uvjeren je Vrdoljak.

"Količine će biti veće od naših potreba, a naš je gospodarski cilj biti zemlja koja u regiji ima najbolju infrastrukturu, najjeftiniji energent, kako bi povukli industriju koja se na tome bazira iz Mađarske, Austrije, Slovačke ili Češke, jer će već transport plina do tih zemalja biti skuplji. Time Hrvatska postaje konkurentnija", tvrdi Vrdoljak.

Albanski premijer Edi Rama poručio je kako njegova zemlja u Transjadranskom plinovodu ne vidi samo dobru priliku i poslovne mogućnosti, nego projekt kojim je konačno pobijeđena nekadašnja izolacija Albanije, te koji će sve zemlje regije dublje povezati. Bugarski premijer Plamen Orešarski nije odolio spomenuti kako bi bio sretniji da je konzorcij Shah Deniz izabrao Nabuko, no s obzirom na to da TAP prolazi blizu Bugarske, koristi će imati i njegova zemlja.

Na svečanosti i britanski ministar vanjski poslova

Svečanosti je nazočio i britanski ministar vanjskih poslova William Hague, jer je taj projekt, kako je rekao, važan za cijelu Europu, a BP je, s 20 posto, jedan od važnih partnera u izgradnji TAP-a. "Osim energetske sigurnosti, povećat će se i konkurencija na tržištu plina, čime će energenti biti dostupniji", istaknuo je Hague, dodajući kako će TAP potaknuti razvoj zemalja kojima prolazi.

Svečanosti su nazočili brojni drugi uglednici, među njima i crnogorski predsjednik Filip Vujanović, gruzijski premijer Irakli Garibashvili, talijanska ministrica vanjskih poslova Ema Bonino, povjerenik Europske unije za energiju Gunther Oettinger, predstavnici američkog ministarstva energetike, BP, te konzorcija Shah Deniz.

U sklopu projekta Shah Deniz 2, planira se prva opskrba plinom u 2018. godini za Tursku, te 2019. za ostale europske zemlje.

Jedno od najvećih plinskih polja u svijetu

Shah Deniz je jedno od najvećih plinskih polja u svijetu - tri bilijuna prostornih metara plina – iz Azerbajdžana kreće južnokavkaski plinovod preko Gruzije, nastavlja se Transanatolijskim (TANAP-om) preko Turske, a onda Transjadranskim kroz Grčku i Albaniju do Italije. Ukupni trošak 3500 kilometara dugačkog projekta je oko 28 milijardi američkih dolara.

Iz jednog od najvećih plinskih polja u svijetu Shah Deniz crpit će se za jugoistok Europe 16 milijardi prostornih metara plina godišnje. Hrvatska se projektu priključila naknadno, uz Jadransko-jonski plinovod (IAP) koji će se spojiti na TAP u Albaniji, te povući plin do Splita.

Milanović s Alijevim razgovarao o suradnji

Tijekom posjeta Azerbajdžanu, premijer Milanović se u ponedjeljak sastao i s predsjednikom Alijevim.

Razgovarali su ponajprije o gospodarskoj suradnji, o poslovnim mogućnostima za hrvatske tvrtke i brodogradilišta. Uljanik je već isporučivao brodove za Kaspijsko jezero, a takvi su poslovi za Hrvatsku itekako važni. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook