Stiže novi porez: Vlada predstavila mjere koje će utjecati na sve u Hrvatskoj

Vlada donosi novi paket antiinflacijskih mjera, koje je uoči sjednice najprije predstavila socijalnim partnerima. Protiv inflacije će se boriti, najavljuju, najoštrijim mjerama do sada.

tri vijesti o kojima se priča VAŽNA ODLUKA Stižu promjene kod vašeg obiteljskog liječnika i zubara: HZZO donio odluke koje bi trebale poboljšati uvjete rada Vremenska prognoza Što dolazi nakon nevremena? Meteorolog otkrio što nas čeka u idućim danima Borba protiv inflacije Stiže novi porez: Vlada predstavila mjere koje će utjecati na sve u Hrvatskoj

U svojem uvodnom govoru na početku sjednice premijer Andrej Plenković podsjetio je da je danas Dan Hrvatske vojske, a u subotu će biti obilježen Dan državnosti: "Sve su to važni, presudni trenuci za hrvatsku državu i hrvatski narod."

Zahvalio je potpredsjednicima Vlade Tomi Medvedu, Davoru Božinoviću i Ivanu Anušiću na organizaciji aktivnosti te svim građanima čestitao Dan državnosti, a dodao je i da se ove godine prvi put obilježava Tjedan Hrvata izvan Hrvatske nizom kulturnih i znanstvenih manifestacija.

"Prosječna plaća porasla 108 posto"

Plenković je podsjetio da je u Karlovcu održano Vijeće za urbani razvoj slijedom novog Zakona o regionalnom razvoju, uz podršku hrvatskim županijskim središtima vrijednu gotovo 830 milijuna eura iz Mehanizma integriranog teritorijalnog upravljanja i Fonda za urbani razvoj.

Istaknuo je i podatke Državnog zavoda za statistiku (DZS) prema kojima je prosječna netoplaća u ožujku iznosila 1555 eura, a medijalna 1317 eura: "Prosječna plaća u naših 10 godina mandata nominalno je porasla za 108 posto, a realno za 49 posto kada se oduzme inflacija." U Hrvatskoj je trenutačno 1.758.000 zaposlenih, dok je nezaposlenih nešto više od 61.000, dodao je Plenković.

Dotaknuo se i novog izdanja trezorskih zapisa Ministarstva financija u vrijednosti od 1,3 milijarde eura uz godišnji prinos od 2,85 posto, a osvrnuo se i na posjet Sjevernoj Makedoniji, tijekom kojeg je potpisan sporazum o strateškoj i energetskoj suradnji. Također je najavio sporazum o graničnim prijelazima između Hrvatske i BiH, koji bi trebao biti potpisan tijekom lipnja.

Paket antiinflacijskih mjera kao pomoć građanima i gospodarstvu

Cilj je Vlade u sljedećim mjesecima zadržati potporu građanima i gospodarstvu kada je riječ o cijenama energenata, uključujući struju, plin, naftne derivate i snižene stope PDV-a, istaknuo je Plenković.

"Paketi pomoći koje smo do sada usvajali pomogli su da Hrvatska očuva socijalnu koheziju i da prođemo svi zajedno kroz ove različite krize i njihove posljedice", rekao je pa opet podsjetio na rusku agresiju na Ukrajinu, rat na Bliskom istoku i rast cijena energenata kao uzroke inflacijskih pritisaka.

Naglasio je da će mjere koje Vlada usvaja obuhvatiti proračunsku disciplinu, odnosno usporavanje rasta državne potrošnje i zadržavanje proračunskih prava do prvog kvartala 2027. godine.

Također, predviđen je moratorij na administrativne cijene koje određuju tijela državne uprave i poduzeća u većinskom državnom vlasništvu tijekom ove godine, kao i porezne mjere koje uključuju uvođenje poreza na prekomjerne profitne marže bruto dobiti, izmjene u paušalnom oporezivanju obrtnika i turizma te ukidanje poreza na dohodak na mirovine.

Mjere su važne kako bi se hrvatski građani zaštitili od prelijevanja energetske krize na ostale cijene, osigurala pravednija raspodjela tereta te pomogla politika priuštivog stanovanja i održala ravnoteža između gospodarskog rasta i društvene kohezije.

Dan ranije Plenković je poručio da je vrijeme za solidarnost. "Ne može se netko ponašati tako da misli samo na sebe i svoj vlastiti profit i interes, a sutra što bude ili neka netko drugi brine opću brigu", istaknuo je i dodao da doprinos moraju dati svi.

"Vlada očekuje spuštanje inflacije prema razini europodručja"

Paket mjera protiv inflacijskih pritisaka predstavio je ministar Tomislav Ćorić, koji je istaknuo da je Hrvatska posljednjih godina bilježila iznadprosječan rast gospodarske aktivnosti, što gospodarstvo čini osjetljivijim na cjenovne šokove.

Hrvatsko će gospodarstvo i ove i iduće godine rasti znatno više od prosjeka europodručja, zbog čega će okolnosti visoke agregatne potražnje ostati prisutne, uz mogućnost daljnjeg rasta inflacije, dodao je te naglasio da Vlada želi spriječiti daljnje prelijevanje energetskog šoka i pregrijanost ekonomije, koja inflaciju održava na višim razinama od željenih.

Paket mjera, uz postojeće energetske mjere pomoći građanima i gospodarstvu, uključuje i proračunsku disciplinu, odnosno usporavanje rasta državne potrošnje te zadržavanje proračunskih prava do prvog kvartala 2027. godine.

On uključuje administrativne mjere, odnosno moratorij na administrativne cijene koje određuju država i paradržavna tijela, kao i izmjene u poreznom sustavu koje će, kako je naveo, adresirati određene segmente agregatne potražnje.

Vlada očekuje da će proračunska disciplina, normalizacija cijena energenata i izlazak iz efekata baznog razdoblja administrativnih cijena omogućiti spuštanje inflacije tijekom sljedeće godine na razinu europodručja od oko dva posto.

"U ovom setu mjera polazimo od sebe. Naša proračunska disciplina poziva isto tako i na solidarnost svih ostalih sektora", rekao je Ćorić i podsjetio da je Vlada provela interne preraspodjele, racionalizirala niz stavki i dio financiranja preusmjerila na europske izvore, čime je, kako je naveo, ukupno ušteđeno oko 1,3 milijarde eura, odnosno 1,4 posto bruto domaćeg proizvoda.

Poručio je i socijalnim partnerima da će tijekom 2026. biti ispoštovana sva kolektivna prava i ranije dogovoreni rast plaća od "1 plus 1 plus 1 posto".

Vlada očekuje da se i socijalni partneri, u kontekstu kolektivnih pregovora koji slijede u drugoj polovici godine, solidariziraju u borbi protiv inflacije: "Vrijeme koje dolazi doista je vrijeme u kojem svi zajedno trebamo raditi na borbi protiv inflacije."

"Privremeni moratorij na administrativne cijene"

Vlada u borbi protiv inflacije računa i na zamrzavanje administrativnih, odnosno reguliranih cijena koje država i javna tijela u potpunosti ili djelomično određuju: "Namjeravamo ih držati pod kontrolom tako što bi bio uveden privremeni moratorij na ove administrativne cijene, a država bi preuzela dio tereta financiranja javnih usluga."

Ćorić je najavio promjene poreza na dobit kroz novi porezni tretman prekomjernih profitnih marži brutodobiti, izmjene u paušalnom oporezivanju obrtnika i turizma te ukidanje poreza na dohodak na mirovine.

Porez na prekomjerne profitne marže

Porez na prekomjerne profitne marže odnosit će se na velike i srednje pravne osobe u Hrvatskoj: "Riječ je o mjeri koja adresira suvišak, odnosno prekomjernu profitnu maržu koja nastaje u pojedinim pravnim osobama u Republici Hrvatskoj."

Objasnio je da će se poslovni rezultati brutodobiti kompanija u 2026. uspoređivati s prosjekom ostvarenim u 2023., 2024. i 2025. godini, uz dopušteno odstupanje od 15 posto zbog rasta produktivnosti: "Prekomjerna profitna marža, ako je do nje došlo, bit će oporezivana poreznom stopom od 50 posto."

Porez na prekomjerne profitne marže brutodobiti neće se odnositi na porezne obveznike koji više od 50 posto prihoda ostvaruju izvan Hrvatske: "To je jasna poruka da štitimo naše izvoznike, odnosno njihovo poslovanje."

Izmjene za paušalne obrte

Broj paušalnih obrta porastao je s oko 27.500 u 2017. na više od 101.000 krajem 2025. godine, rekao je Ćorić i dodao da je u dijelu tih obrta došlo do "prikrivenog nesamostalnog rada", odnosno prelaska iz nesamostalnog rada u paušalnu djelatnost: "Republici Hrvatskoj i dalje trebaju paušalni obrti i ovaj vid funkcioniranja poduzetnika. Međutim, ne želimo umjetno prelijevanje iz nesamostalnog rada u paušalne obrte."

Ćorić je najavio izmjene poreznog tretmana za više prihodovne razrede umanjenjem priznatih izdataka i izmjenom koeficijenata za izračun doprinosa te dodao da će paušalni obrti i nakon poreznih izmjena imati povoljniji tretman od nesamostalnog rada.

Veći paušal za kratkoročni najam

Uslijedit će i paušalno oporezivanje u turizmu zbog snažnog rasta broja poreznih obveznika u kratkoročnom najmu nekretnina. Naime, prema Ćorićevim riječima, minimalni paušal u drugoj skupini prema indeksu turističke razvijenosti povećat će se sa 70 na 100 eura, a u prvoj skupini sa 100 na 150 eura: "Kratkoročni najam u turizmu i dalje ostaje oporezivan nešto niže od dugoročnog najma u Hrvatskoj."

Ukidanje poreza na dohodak na mirovine

Od 1. siječnja iduće godine bit će ukinut porez na dohodak na mirovine. "Želimo adresirati povećane inflacijske pritiske rastom dohodaka onih umirovljenika na koje se do sada oporezivanje odnosilo, njih gotovo 550.000", rekao je Ćorić.

Kao primjer naveo je mirovinu od 1000 eura bruto, koja je do sada iznosila 954 eura neto, a prema novim mjerama netoiznos bio bi povećan za 46 eura.

Ostaju subvencije i ograničene cijene

Uz nove mjere na snazi ostaju subvencionirane cijene plina, struje i goriva, ograničavanje cijena 100 proizvoda i kategorija proizvoda te mjere transparentnosti cijena.

Ćorić je podsjetio i na sidrenje cijena 9000 proizvoda na razinu od 2. svibnja 2025. godine te objavu cjenika i snižene stope PDV-a za širok asortiman proizvoda i usluga.

"Inflacija bi se u narednih godinu dana trebala vratiti na razine koje smo poznavali prije ovih kriza, odnosno prije 2021. godine", rekao je Ćorić i dodao da Vlada ovim paketom mjera adresira različite segmente gospodarstva, privatni sektor, socijalne partnere i umirovljenike.

Povećavaju se novčane kazne za neprijavljeni rad

Što se tiče ostatka dnevnog reda, Vlada je u saborsku proceduru uputila novi Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada kojim se povećavaju novčane kazne za neprijavljeni rad.

Zakon se usklađuje s novim Zakonom o strancima, štiti poslodavce u slučaju administrativnih kašnjenja kod produženja radnih dozvola, a skraćuje se i razdoblje javne objave na tzv. crnoj listi sa šest na jednu godinu. Ujedno se ukida i "bijela lista" poslodavaca koji nisu počinili prekršaj u prijavljivanju rada, uvode novosti kod prijava na mirovinsko osiguranje te proširuje sustav JEER (Jedinstvena elektronička evidencija rada) i na druge djelatnosti osim digitalnih platformi.