Premijer je u ponedjeljak sudjelovao na sastanku predsjednika parlamentarnih odbora za europska pitanja država članica Unije. Predstavio je prioritete hrvatskog predsjedanja i ponovio kako su najvažnije zadaće koje stoje pred Unijom sljedećih mjeseci dogovor o sedmogodišnjem proračunu (VFO), proširenje, Konferencija o budućnosti Europe te sporazum o budućim odnosima s Velikom Britanijom.
Izjavio je da će na samitu u svibnju u Zagrebu posvećenom proširenju posebna pozornost biti posvećena deblokiranju situacije u kojoj su se našle Sjeverna Makedonija i Albanija na Europskom vijeću u listopadu.
"Otvorenost Europe kakva je bila devedesetih godina više se nikada neće ponoviti, sada imamo pažljivo izrađen proces proširenja", rekao je Plenković.
Istaknuo je da nije fer da je Sjeverna Makedonija na čekanju za otvaranje pristupnih pregovora nakon što je promijenila ime i ustav.
Plenković je kazao i kako se zasad ne čini da britanska vlada namjerava zatražiti produljenje prijelaznog razdoblja, koje istječe krajem godine, u kojem bi trebalo dogovoriti sporazum o budućim odnosima EU-a i Velike Britanije.
Nakon Brexita 31. siječnja, već do kraja veljače hrvatsko predsjedništvo trebati pripremiti na Vijeću za opće poslove EU-a usvajanje formalnog pregovaračkog okvira za buduće odnose s Londonom.
Naglasio je kako je predsjedanje EU-om za Hrvatsku povijesni trenutak i prilika da pruži svoj doprinos i impuls na početku novog institucionalnog i zakonodavnog ciklusa Unije.
"Hrvatsko predsjedništvo za nas je povijesni trenutak koji dolazi 28 godina nakon međunarodnog priznanja Hrvatske, 25 godina nakon oslobađanja okupiranog teritorija naše zemlje i 22 godine nakon mirne integracije Podunavlja", rekao je Plenković.
Podsjetio je da je nakon rata Hrvatska poduzela temeljite reforme, obnovila gospodarstvo i konačno se pridružila EU-u 2013., a sedam godina kasnije preuzela predsjedanje Vijećem EU-a.
"Za Hrvatsku je EU mirovni projekt bez presedana i zajednica koja dobiva snagu iz zajedničkih vrijednosti i solidarnosti. Zadovoljstvo nam je biti na čelu Vijeća EU-a i dati naš doprinos i impuls na početku novog institucionalnog i zakonodavnog ciklusa Unije."
Predsjednici odbora za europske poslove država članica Europske unije okupili su se na prvom sastanku koji se održava u okviru parlamentarne dimenzije hrvatskoga predsjedanja. Priprema je to za plenarni sastanak COSAC-a od 24. do 26. svibnja u Zagrebu. (Hina)
