Predsjednica se o tome nije očitovala, a izvoznici to već godinama smatraju spasom. Mislav Bago analizirao je smjernice predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i što bi one donijele građanima.
Najvažnije pitanje - devalvacije kune
Pročitajte i ovo
Najvažnije pitanje je ono devalvacije kune i što bi to značilo za građane s kreditima u eurima. Svi oni računaju, računaju i uvoznici, država, tako da je to jedno pitanje ili preporuka koje će obilježiti ovaj set preporuka koje su bile u izradi godinu i pol dana.
Devalvacija kune od dva posto svake godine, narednih pet godina, s ciljem od deset posto na kraju tog perioda, značila bi da 7,49 kuna današnjih, za pet godina iznosi 8,03 kune u odnosu na euro.
Ako imate kredit od 100.000 eura s rokom otplate od 20 godina i kamatom od 6,3 posto, to bi značilo da vam je prve godine rata 5500 kuna te svake iduće godine 100 kuna veća, dok ne dosegne 6100 kuna u petoj godini.
Izvoznici, s druge strane imaju konzervativnu procjenu da bi devalvacija kune od svega 0,5 posto u jednoj godini otvorila 40.000 novih radnih mjesta.
Brzo u eurozonu
Preporučuje se i brz ulazak Hrvatske u eurozonu i uvođenje eura, no o tome odlučuje Europska središnja banka i Hrvatska najranije može ući u eurozonu 2022. godine.
Isto tako, inflaciju bi HNB treba držati na oko dva posto godišnje te tako osigurati stabilan gospodarski rast.
Neki novi porezi
Ima i nekih novih zanimljivih poreza, poput "poreza na grijeh", odnosno povećavanje trošarina na postotak šećera, zasićenih masnoća, kolesterola i soli u prehrambenim proizvodima. Time bi se povećao proračun Ministarstva zdravstva, upravo zbog bolesti uzrokovane navedenim elementima.
Nadalje, predloženo je i produljenje roka za relativnu poreznu zastaru s tri na pet godina, a za apsolutnu sa šest na deset godina.
Zbogom prijevarama na poreznim olakšicama
Isto tako se predlaže ukidanje svih olakšica koje se nisu pokazale učinkovite. Tu je često bio problem s velikim manipulacijama i varanjem države. Najbolje bi takve olakšice bilo ukinuti pa bi država dobivala sav porez, a ne da je se potkrada, kao što se to radilo desetljećima.
Agencija za investicije i konkurentnost postala bi stožerna agencija koja bi koordinirala velike strane investicije na razini države, županija, gradova i općina. Savjetnici Predsjednice smatraju kako se treba objediniti te agencije i pojačati im ovlasti te na taj način dovesti nove investicije i ljude.
Kurikularna reforma ali uz dodatak
Za kraj, savjetnici Predsjednice istaknuli su i preporuku provođenja cjelovite kurikularne reforme, uz dodatak kako ona ne ovisi o jednom čovjeku, nego treba to proširiti s brojnim intelektualcima s raznolikog političkog i svjetonazorskog spektra.
Ipak, čini se da je priča o devalvaciji kune ono što će obilježiti slijedeće dane, jer će svi računati i gledati što bi to njima značilo za kućne proračune i proračune tvrtki. U konačnici, pitanje je što bi idržavi značila devalvacija kune.
