Analiza lokalnih izbora ukazuje na niz zakonskih nedorečenosti

Zakon nije predvidio kako će izgledati izvješće o prikupljenim i utrošenim sredstvima za kampanju, a posebne račune na kojima bi se mogao kontrolirati prihod i odljev sredstava moraju, po zakonu, otvarati samo nezavisni kandidati, dok stranačke kandidate na to ništa ne obvezuje, rekla je potpredsjednica Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Aleksandra Jozić Ileković.

Pročitajte i ovo PREDSJEDNIČKI IZBORI Počela bitka za Pantovčak! Zaprimljeno 11 kandidatura. Samo njih osam ima dovoljno potpisa? prozvao hrvatske medije Jonjić predao potpise, društvo mu pravili HOS-ovci: "Hrvatskom još uvijek vlada totalitarni, jugoslavenski duh"

Osvrnula se i na niz slučajeva ponavljanja izbora, najčešće zbog nevažećih listića. Preciznijim zakonskim definiranjem važećih listića, koje se sada prepušta na odlučivanje biračkim odborima, značajno bi se smanjio broj ponavljanja, a time bi se racionalizirali i troškovi. U svrhu racionalizacije predložila je i raspravu o novom izbornom modelu po kojemu bi se automatski izabrao onaj kandidat koji dobije veći broj glasova, a ne, kao dosad, više od 50 posto, čime bi se također dokinuo znatan broj ponavljanja izbora.

Izdvojila je i teškoće oko nadziranja kršenja izborne šutnje lokalnih medija koje često nadziru lokalne vlasti, te nedostatak etičkog povjerenstva i etičkog kodeksa na lokalnim izborima za razliku od parlamentarnih. Neprecizne su i zakonske odredbe oko rokova za predavanje kandidatura te postupanje u slučaju odustajanja od kandidature, rekla je potpredsjednica DIP-a. Iako Državno izborno povjerenstvo (DIP) protekle lokalne izbore ocjenjuje uspješnim, o uočenim zakonskim nedorečenostima potrebno je otvoriti širu raspravu kako bi ih se ispravilo do idućih izbora, zaključila je potpredsjednica DIP-a.

'Predizborna promidžba je bila 12 dana kaosa'

Za razliku od DIP-a, predsjednik Odbora za lokalnu i područnu samoupravu Hrvatskog sabora Zvonimir Mršić, koji je na proteklim izborima izabran za koprivničkog gradonačelnika, rekao je kako je ove izbore obilježio cijeli niz problema - od toga da su počeli prije nego što ih je Vlada raspisala do toga da nisu bile jasno definirane ovlasti izabranih kandidata. I on je istaknuo nejasnu definiranost 'važećeg listića' i 'nevjerojatno diskrecijsko pravo biračkih odbora da odlučuju o važećim listićima i o ponavljanju izbora'.

'Predizborna promidžba bila je 12 dana kaosa u kojima je svatko mogao raditi što je htio i utrošiti novca koliko je htio', rekao je Mršić ocijenivši apsurdnim da stranke uopće ne moraju podnositi izvješća o troškovima kampanje. Potrošeno je barem 30 posto više novca nego što će to biti prikazano, ustvrdio je. U vezi s izbornom šutnjom, rekao je kako se zakonske odredbe odnose samo na promižbu u dijelu elektroničkih medija dok su kao 'siva zona' ostavljeni mobiteli, tiskovine i internet.

Kao poseban problem naveo je i angažman državnih poduzeća u kampanji, poput Hrvatskih autocesta i Hrvatskih šuma te upotrebu državnih resursa u kampanji, od otvaranja gradilišta državnih cesta do korištenja službenih automobila i osiguranja. 'Razočaran sam ovim izborima i bit će jako loše ako se ne povede ozbiljna rasprava o ovim iskustvima i s tim u skladu ne potakne izmjena zakonodavstva', zaključio je Mršić.