Stručnjaci ne očekuju velike potrese jer taj povratak u normalu Fed očito izvodi postupno.


Američki Fed, prvi put u gotovo cijelom desetljeću podigao je kamatne stope. Njihovim podizanjem za 0.25 posto signal je da je američko gospodarstvo prevladalo posljedice financijske krize. Pokušali smo otkriti što ta odluka znači za svjetsko gospodarstvo, ali i Hrvatsku i njezine građane.

Vezani članci Banke i prešutni minus - 3 Što će biti s prešutnim minusima? Goran Aleksić kaže da banke love u mutnom, one se pravdaju: "To je fleksibilan proizvod za one kojima novac treba brzo" Prazni džepovi Kad ste zadnji put provjerili minus na tekućem? HNB upozorava na praksu banaka koje ljudi postaju svjesni tek kada stigne poziv

Američke Federalne rezerve ili skraćeno Fed za četvrt posto podigao je kamatne stope i one se sada kreću u rasponu od 0.25 i 0.5 posto. Dosad se niskim kamatnim stopama željela potaknuti potrošnja i izlazak gospodarstva iz krize. Čini se da je to konačno uspjelo, jer ovo podizanje kamatnih stopa je prvo nakon gotovo cijelog desetljeća. Posljednji put Fed je kamatne stope podigao prije krize, a tada su one bile čak 5.25 posto.

"Ono što time poručuju je dakle da je došklo do trajnijeg oporavaka am gospod u odnosu na ono što je bilo između 2007. i 2009. i da svi fundamenti to pokazuju i da se kt stope moraju vratiti u normalu", ističe prof. dr. sc. Luka Brkić s Fakulteta političkih znanosti.

Stručnjaci ne očekuju velike potrese jer taj povratak u normalu Fed očito izvodi postupno. Njegova čelnica Janet Yellen je poručila da će se pozorno pratiti stanje gospodarstva i ostvarenje ciljeva smanjenja nezaposlenosti i dugoročne stabilizacije stope inflacije na oko 2 posto. Ono što se može očekivati je priljev kapitala u SAD i određeno jačanje američkog dolara. Za tu valutu vezan je dio hrvatskog vanjskog duga koji je premašio 375 milijardi kuna. Hrvatska ipak velike posljedice jačanja dolara ne bi trebala osjetiti, ali valja biti oprezan.

"Kada bi došlo do većih oscilacija to bi moglo imati znatnije reperkusije i na vanjski dug Hrvatske, ali ja to ne očekujem. Osim toga postoji nešto što kod nas nije baš razvijeno, a to je upravljanje dugom", kaže Brkić.

"Upravo zbog toga je važno provoditi i fiskalnu prilagodbu i strukturne reforme na povećanju produktivnosti i rasta kako u trenutku kada kamatne stope na tržištu porastu zbog visine i vanjskog i javnog duga Hrvatske ne bi došli u probleme sa financiranjem", smatra Boris Vujčić, guverner HNB-a.

Što se tiče građana, ni tu se ne očekuju problemi jer krediti su uglavnom vezani uz eure ili švicarske franke. Naravno jačanje dolara izazvat će zadovoljstvo onih koji štede ili dobivaju primanja u toj valuti.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook