92% Hrvata smatra da je država korumpirana

Piše Tomislav Šoštarić, 08. rujna 2006. @ 19:01 komentari

Opsežno istraživanje o korupciji, koje je u 21 europskoj zemlji provela agencija Gfk iz Praga, pokazalo je da je korupcija na vrlo visokoj razini, a građani nisu optimistični glede njena smanjenja, a kamoli iskorijenja. Hrvati su se sa 92 posto građana uvjerenih u korupciju na državnoj razini našli na trećem mjestu, iza BiH i Poljske.

Istraživanje je obuhvatilo države kako zapadne tako i istočne Europe. Rezultati pokazuju da je problem korupcije na istoku Starog kontinenta znatno zastupljeniji.

Iako se nalaze na polovici tablice što se tiče pitanja koliko je država korumpirana, Rumunji i Bugari pokazali su se kao najveći optimisti i fatalisti.

Tako, primjerice, 61 posto Rumunja smatra da je korupcija uobičajen način funkcioniranja društva, "normalan" dio života (isto misli 46 posto Hrvata).

Bugari, pak, idu korak dalje jer njih čak 79 posto smatra kako je i svaki pokušaj borbe protiv korupcije uzaludan, argumentirajući to riječima da je korupcija uvijek bila i uvijek će biti prisutna.

U tom fatalističkom stavu prate ih Rusi s 61 i Mađari s 55 posto.

Bez obzira na mišljenje građana, rezultati pokazuju da su najkorumpiranije među državama obuhvaćenim istraživanjem Rusija, Ukrajina i Bugarska, dok su korupcije najviše pošteđene Švedska, Austrija i Velika Britanija.

Hrvatska se po većini ispitanih parametara nalazi na sredini ljestvice.

Za razliku od Rumunja, Ukrajinaca i Mađara, kojih oko 50 posto tvrdi da su se služili podmićivanjem, za mitom nikad ne bi posegnulo Portugalci sa 94, Slovenci sa 89 i Britanci 84 posto.

Hrvati su po tom pitanju sa 79 posto ispitanika koji tvrde da nikad nisu dali mito iznad ukupnog europskog prosjeka od 68 posto. S druge strane, tek 22 posto Hrvata bi prijavili mito ako bi svjedočili takvoj situaciji.

Ukupno 41 posto ispitanika iz svih zemalja smatra da je državni aparat korumpiran. Za Hrvate, najkorumpiranije je zdravstvo, zatim pravosuđe i Vlada, a slijede političke stranke i ostale državne institucije.

U anketi je sudjelovalo 1 000 građana iz svake zemlje starijih od 15 godina.