Osuđeni optuženici za 'seksualni mobbing'

Prvooptuženom Aleksandru Kneževiću, voditelju trgovačkog centra, zbog povreda dostojanstva i prava na rad određena je zatvorska kazna u trajanju šest mjeseci. Drugooptuženi Šime Strika, domar istog centra, zbog bludnih radnji uvjetno je osuđen na četiri mjeseca. Isto ili slično kazneno djelo ne smije ponoviti u sljedeće dvije godine. Prvi je prema optužnici verbalno i spolno uznemiravao kolegicu Juliju Baljak, dok je drugi imao nešto izravniji pristup, Ankicu Dragaš dirao je po grudima.

Pročitajte i ovo Ugašen još jedan život Prometna nesreća u okolici Zadra: Poginula je jedna osoba, očevid u tijeku u očekivanju Godota Sramotan primjer nebrige: U velebnu zgradu uložili šest milijuna eura, a zjapi prazna

'Mogu samo reći da sam sretna što je napokon gotovo, zadovoljna, kao što je odvjetnik rekao, s presudom i to je to', rekla je Julija Baljak, a Ankica Dragaš kaže da će se vratiti na posao.

'Pitao je kakvo donje rublje nosi i koji broj grudnjaka nosi, nudio joj prijevoz do kuće, te joj na njezinom radnom mjestu obraćao sa riječima: 'Najradije bi te opalio kad si ljuta!', misleći pritom na seksualni odnos', rekla je prilikom izricanja presude sutkinja Ana Zrilić. Domar trgovačkog centra za nešto direktniji pristup dobio je četiri mjeseca uvjetno. 'S leđa je prišao zaposlenici Ankici Dragaš koja se u tom trenutku zatekla između njega i hladnjaka, tako da se nije mogla pomaknuti i uhvatio je rukama za grudi', kazala je Zrilić.

'Svima je jasno da je važnost ovog postupka puno već od same činjenice da se vodio u Zadru. Ona je od šireg društvenog značenja i svakako je važna utoliko što do sada nije bilo takve sudske prakse u ovakvim slučajevima', rekao je Karlo Surić, odvjetnik Julije Baljak. Na potezu je zakonodavna vlast. 'Treba hitno izmijeniti kazneni zakon i instalirati kazneno djelo seksualnog i radnog mobbinga da budemo u skladu i u tom segmentu sa europskim standardima i posebno donijeti poseban zakon o mobbingu', rekao je Vedran Uranija pravni zastupnik SSSH Zadar. Takav zakon olakšao bi oko 60 tisuća hrvatskih državljana borbu s nepravdom na radnom mjestu.