Niz relevantnih društvenih i političkih problema današnjice kritički se sagledava u filmovima iz regionalne konkurencije posebnog izdanja ZagrebDoxa.

Galerija


Teme sjećanja, ratnih trauma, korupcije, zločina i kazne, ekonomskih migracija te posljedica koje opre-sivni institucionalni sustavi mogu imati na živote pojedinaca prožimaju dokumentarce u programu regionalne konkurencije posebnog izdanja ZagrebDoxa, koje će se održati od 4. do 11. listopada u Kinu SC i Teatru &TD Studentskog centra u Zagrebu.

Vezani članci Marija Šerifović Mjere opreza: Zbog koronavirusa u Hrvatskoj se odgađaju brojni koncerti, festivali, dodjele nagrada... Ususret ZagrebDoxu (Foto: ZagrebDox) Na ovogodišnjem ZagrebDoxu pogledajte filmove o tenisaču Johnu McEnroeu i penjaču koji je osvojio El Capitan

Uz niz domaćih naslova, u ovoj se kategoriji za Veliki pečat natječu i naslovi iz Austrije, Bosne i Herce-govine, Mađarske, Makedonije, Rumunjske i Slovenije. Na ZagrebDox se vraća bosanskohercegovačka redateljica Jasmila Žbanić filmom U zraku, naoko autobiografskim, intimnim ostvarenjem o sekundarnim žrtvama rata. Dramatična ispovijest redateljičina supruga Damira, kojeg je upoznala u skloništu za vrijeme opsade Sarajeva, o njegovu strahu od letenja avionom često skreće u duhovite epizode, no pritom dubinski ocrtava psihološke posljedice proživljenog iskustva ratne traume.

Temom sjećanja, ratne traume te preplitanja prošlosti i sadašnjosti bavi se i dirljivo mađarsko ostvare-nje Euforija postojanja (The Euphoria of Being) redateljice Réke Szabó, ovjenčano nagradama na nizu festivala, među kojima je i Grand Prix festivala u Locarnu, nagrada publike na Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma u Münchenu DOK.fest te priznanje za najbolji dokumentarac o ljudskim pravima na Sarajevo Film Festivalu. Film prati tromjesečni proces rada na plesnoj predstavi o životu Évi Fahidi, starice koja je kao dvadesetogodišnja djevojka preživjela zatočeništvo u logoru Auschwitz, gdje je iz-gubila čitavu obitelj. U spoju dokumentarnog filma i plesne predstave izlažu se bolne i snažne uspo-mene onih koji su proživjeli duboke traume, ali i prati stvaranje neraskidivog prijateljstva Éve i mlade plesačice Emese Cuhorke.

U zabačenom mjestu u podnožju austrijskih Alpa odvija se radnja filma Kretnje obližnje planine (Mo-vements of a Nearby Mountain) Sebastiana Brameshubera; ovaj laureat festivala Cinéma du Réel kroz priču o nigerijskom migrantu koji popravlja automobile dok se oko njega i dalje vrti žrvanj rudarske in-dustrije promišlja mjesto pojedinca u globalnoj ekonomiji. Film je prikazan na brojnim festivalima te je osvojio mnogo nagrada, među kojima i posebno priznanje na Viennalu te nagradu za najbolji politički film na festivalu u Hamburgu.

Ekonomske migracije, ali u suprotnom smjeru – iz samog europskog srca u jugoistočnu Europu, tema su filma Bugarski san Srđana Šarenca, bosanskohercegovačkog dokumentarista čiji je film Dvije škole prikazan na ZagrebDoxu 2017. U središtu je priče sudbina njemačke umirovljenice koja zbog nemo-gućnosti da ostvari komforan život u rodnoj državi odlazi u Bugarsku, a osim ekonomskih uvjeta života, film se dotiče i teme starenja te društvenog odbacivanja umirovljenika.

Rumunjsko-njemački redatelj Alexander Nanau u filmu Colectiv daje beskompromisan uvid u dosege i važnost istraživačkog novinarstva na primjeru razotkrivanja korupcije u rumunjskom zdravstvenom su-stavu. Požar koji je 2015. buknuo u bukureštanskom noćnom klubu odnio je mnoge žrtve, a događaj je potaknuo novinare da istraže stanje u rumunjskom zdravstvu i razotkriju korupciju velikih razmjera. Ovaj je dokumentarac prikazan na festivalima poput Sundancea, TIFF-a i IDFA-e, a osvojio je nagrade na DocA-viv Film Festivalu, međunarodnim filmskim festivalima u Sofiji, Tromsu i La Roche-sur-Yonu. Redateljice Vanja Dimitrova i Natasha Dimitrievska u ostvarenju Zauzdane oluje (Locked Stormes) gledatelje od-vode u svakodnevicu strogo čuvanu od očiju javnosti – onu zatvorenica popravnog zatvora i pacijenata psihijatrijske bolnice. Snimajući njihove "stanovnike" različitih profila, i to s jednom kamerom i u svega nekoliko sati, redateljice postavljaju pitanje: ukoliko su ti ljudi pravu slobodu osjetili tek kada su ih za-tvorili, što će se dogoditi jednom kada napuste te ustanove?

Drugačiji pogled na talijansku mafiju, posve odmaknut od uobičajene fascinacije tim fenomenom, do-nosi dokumentarac Kći Camorre (Daughter of Camorra) Siniše Gačića, u čijem je fokusu bivša pripad-nica zloglasne organizacije Camorra koja se, nakon izlaska iz zatvora, obračunava s izazovima svakodne-vnog života. Cristina Pinto bila je prva žena članica te napuljske mafijaške skupine, a nakon što je 24 godine provela u zatvoru, nastoji ponovo uspostaviti vezu sa svojim partnerom Rafaeleom, ali i izgraditi odnos s kćeri Ellenom. Film je osvojio nagradu za najbolji slovenski dokumentarni film, a prikazan je i na Sarajevo Film Festivalu.

U programu The Best of the Rest ističe se film Građanin K (Citizen K) oskarovca Alexa Gibneyja, ovo-godišnji dobitnik ZagrebDoxove Nagrade Mojoj generaciji koju dodjeljuje direktor festivala Nenad Pu-hovski. Protagonist filma je Mihail Hodorkovski, nekadašnji oligarh, a danas politički disident. Jedan od zagonetnijih likova postsovjetske tranzicije u Rusiji, koji je bogatstvo stekao u turbulentnoj fazi rasta-kanja Sovjetskog Saveza, javno je istupio protiv Vladimira Putina i optužio ruski režim za korupciju. Uhi-ćen, odjednom se našao bez bogatstva i s presudom od 10 godina zatvora, a iz svog egzila u Londonu i dalje kritizira Putina i stanje u Rusiji.

Građanin K nije samo priča o Hodorkovskom, već i o kompleksnim odnosima između ruske oligarhije i vlade, kao i efektima tog odnosa na demokratski sustav. Renomirana američka redateljica Penny Lane u provokativnom, ali duhovitom filmu U slavu Sotone?, dobitniku nagrade za najbolji dugometražni dokumentarac na Calgary Underground Film Festivalu, ulazi pak u pozadinu sve popularnijeg kontro-verznog religijskog pokreta. O kontroverzama moćne, ali neregulirane industrije bazirane na umjetnoj inteligenciji (AI) progovara uzbudljiv politički triler iHuman norveške redateljice Tonje Hessen Schei, vraćajući se pritom temeljnom pitanju: u kakvoj budućnosti želimo živjeti?