Bura oko dokumentarca '15 minuta - Masakr u Dvoru' se ne stišava.


Ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC) Hrvoje Hribar rekao je kako je u slučaju danskog dokumentarnog filma '15 minuta – Masakr u Dvoru', HAVC bio obmanut i prevaren, a film koji nisu odobrili prikazan je bez prethodnog pregleda zbog čega nisu uočena značajna odstupanja od scenarija.

Vezani članci Hrvoje Hribar (Foto: Igor Kralj/PIXSELL) Na natječaj za šefa HAVC-a javilo se 8 kandidata, među njima i bivši ravnatelj Hrvoje Hribar Slika nije dostupna Kulturnjaci 2016: "Nedopustivo je da se o hrvatskom filmu govori kao o leglu kriminala"

'U jednom dijelu tog danskog filma uvalili su se propagandisti poražene strane koje, ili na sebe prime pokajanje ili su pokvarene, a ovo je pokvareni moment tog filma kojeg su uočili i kojim se sada bave', rekao je Hribar u Novinarskom domu, gdje su na konferenciji, uz novinare, bili brojni hrvatski filmaši te predstavnici udruga koje su zbog tog filma zatražile Hribarovu smjenu.

Počevši izlaganje čitanjem uvreda o njemu iznesenih ovih dana u medijima, Hribar je okupljene zapitao zbog čega se sada stvara takva atmosfera mržnje i odmazde. 'Je li moguće da Hrvati to rade jedni drugima, kome to rade i zašto sada? Žao mi je što sam se probudio jutros i ovo morao vidjeti', rekao je.

Novinarima je podijeljena kronologija događaja o sufinanciranju spornog kratkometražnog dokumentarnog filma, odnosno o 'administriranim sustavnim radnjama', koje je HAVC poduzeo nakon što je film prikazan na Sarajevo Film Festivalu i programu RTS, a prije nego što je zatražen postupak kolaudacije i zbog čega je osnovano posebno radno tijelo. Poručio je kako on u HAVC-u nema zapovjednu odgovornost niti zapovjedne ovlasti, ne čita, niti odobrava scenarije.

'Kraljevina Danska nije neprijateljska država Republici Hrvatskoj, kakvi god bili unproforci prije dvadeset godina, kulturna, javna i financijska Danska je na našoj strani', rekao je Hribar, dodavši da s njima treba raditi promjene, a ne raskidati diplomatske odnose zbog jednog producenta.

Opovrnuo je tvrdnje kako samo čuva svoje ravnateljsko mjesto. 'U HAVC-u nema fotelja, to je platforma sa sedam zaposlenih i desetak suradnika, to je hrvatska ustanova koja je dovela neki novac i poslove u ovu zemlju', napomenuo je.

'Ako itko misli da je u Hrvatskoj jednostavno pokrenuti kinematografiju neka pogleda što se u hrvatskom filmu događalo u proteklih sedamdesetak godina, muku, rad, rast, raspad, zastoj, uz nekoliko godina pozitivnog kontinuiteta u vrijeme zlatnih godina Hrvatskog proljeća', kazao je.

Izrazio je nevjericu da 'netko 2016. želi u slobodnoj i demokratskoj Hrvatskoj giljotinizirati ono za što su se tukli', no smatra da je očito kako postoje ljudi koji žele razoriti HAVC.

Poboljšati sustav da se takvi propusti ne ponove

Redatelj Zrinko Ogresta izrazio je žaljenje što se dogodila 'neugodna situacija na koju su profesionalno i ljudski reagirali', te izvijestio da se radi na tome da se ona riješi. 'Žalim što je sve preraslo u nešto što nije trebalo, dogodila se pogreška, nije bilo nikakve tendencije', dodao je.

'Ne mora se zbog toga rušiti nešto što je temeljito dobro, a to je u hrvatskoj kulturi hrvatska kinematografija koja je zakonski odlično utemeljena te, unatoč tome što se priča, nema igra i igrica, a rezultati se vide u zemlji i svijetu', napomenuo je Ogresta.

Redatelj Branko Schmidt je podsjetio na svoj doprinos u promicanju istine o Domovinskom ratu s prve linije bojišta u istočnoj Slavoniji. 'Potpuno razumijem braniteljske udruge, tako sam i reagirao tražeći odgovornost, no HAVC ima dobar sustav za koje dobiva komplimente u cijelom svijetu, iako kao i svaki sustav ima svoje nedorečenosti', ocijenio je.

Po njegovim riječima, trebalo bi ubuduće osigurati da se tako nešto ne ponovi i kaže kako ne vjeruje u urote da je iza svega zapravo pokušaj da se u HAVC dovedu poslušnici.

Dario Vince iz Udruge nezavisnih TV producenata smatra da pitanje odgovornosti nije na autoru niti danskom producentu, nego što se na odjavnoj špici pojavljuje HAVC i Savo Štrbac, te napominje da bi producentska kuća Nukleus film, da je njihov član, zbog tog filma bila isključena iz rada njihove udruge.

Ocijenio je da je slučaj pokazao kako je problem s manjiskim koprodukcijama u smislu reagiranja na filmove, te drži nužnim da se sustav nadogradi kontrolnim elementima. 'Društvo se angažiralo na malom dokumentarnom filmu koji nije imao senzacionalnu svjetsku distribuciju, volio bih da se skrene pažnja i na stotine drugih projekta koje nastaju u sustavu HAVC-a i koji predstavljaju hrvatsku kulturu', dodao je.

Predstavnici udruga i dalje traže Hribarovu smjenu

Na konferenciju za novinare došli su i predstavnici udruga koje traže Hribarovu smjenu zbog propusta u sufinanciranju danskog filma, a o čemu su nedavno izvijestili hrvatsku javnost.

Pavle Vranjican, redatelj dokumentarnih filmova rekao je kako se na odjavnoj špici vidi da je HAVC bio u nekim odnosima s akterima, a 'iz tog odnosa se rodio film'. 'HAVC ima roditeljsku dužnost da prizna to dijete, a ne da ga se odriče. Hrvoje, budi čovjek i priznaj dijete', poručio je Hribaru.

U istom stilu Hribar mu je odgovorio kako je HAVC 'sufinancirao brak između danskog muža i hrvatske žene, a onda su ih prevarili sa Savom Štrbcem, a dijete nije nastalo'.

Branko Borčec, producent, požalio se da mu je HAVC odbio četiri filma, zapitavši se koji je javni interes financirati taj danski film, a ne uratke o vlastitoj kulturnoj baštini.

Hribar mu je odgovorio da u sustavu postoje savjetnici koji odlučuju o tome, te da ga zna po tome što su za njegove filmove intervenirali s različitih političkih razina, no problem je u tome, ocijenio je, što on radi namjenske filmove, a to HAVC zakonski ne može financirati.

Povjesničar Josip Jurčević kaže kako je HAVC reagirao tek nakon što su branitelji pokrenuli kaznenu prijave te pitao Hribara zašto se prikazuje kao žrtva, a ne odgovorna osoba, poručivši mu da treba podnijeti ostavku.

Hribar je ponovio kako u sustavu nema zapovjednu odgovornost i ovlasti, a ravnatelj nešto može poduzeti u trenutku kada je ugovor prekršen.

O pozitivnim trendovima hrvatske kinematografije govorila je Martina Petrović, voditeljica MEDIA desk Hrvatske, podsjetivši kako je od 2008. Hrvatska preko tog programa povukla 3,3 milijuna eura, po čemu su se hrvatski filmaši našli u prvih deset.

HRT se ograđuje od filma '15 minuta – Masakr u Dvoru'

Ravnateljstvo Hrvatske radiotelevizije priopćilo je kako se ta televizija u cijelosti ograđuje od filma '15 minuta – Masakr u Dvoru' te 'posebno od poruka iznesenih u njemu, a koje nisu u skladu s činjenicama i istinom o Domovinskome ratu'.

'Točno je da je Hrvatska radiotelevizija prodala 2,4 minute svojega arhivskog materijala od čega je tek jedan manji dio korišten u navedenome djelu, te kako je jedan zaposlenik Hrvatske radiotelevizije sudjelovao u radu na tome djelu, ali Hrvatska radiotelevizija nije bila koproducent tog djela niti iza njega stoji', ističe se.

Priopćeno je kako je na HRT-u u tijeku postupak interne revizije čiji je cilj utvrditi sve okolnosti povezane uz spomenuto djelo te moguću štetu prouzročenu Hrvatskoj radioteleviziji.

Ravnateljstvo upozorava i kako nije odobrilo pravo upotrebe svojega imena i logotipa u vezi sa spomenutim djelom, te će u vezi s tim poduzeti mjere da se spomenuta obilježja uklone.

Film danskih redatelja Georga Larsena i Kaspera Vedesmanda bavi se ubojstvom deset duševno bolesnih i invalidnih osoba u Dvoru na Uni 8. kolovoza 1995., a kojim se implicira da su taj zločin počinili pripadnici Hrvatske vojske, iako nikada nisu utvrđeni počinitelji tog zločina.