I ne samo to, već se smatra da je normalnije ponašanje pijenje alkoholnih pića nego nepijenje. Apstinente, često, smatraju osobama s felerom. Borba protiv alkohola odbacuje se i kao nerazuman pokušaj zadiranja u ljudsku slobodu. Neki izvještaji govore da su 15 posto odraslih muškaraca alkoholičari, da su 15 posto odraslih osoba prekomjerni potrošači.
Pročitajte i ovo
U društvu u kojemu o pijenju alkohola vladajuća parola glasi »Dobro je piti, nije dobro previše piti ili ne piti«, jasno je da se iz redova tzv. društvenih potrošača ili umjerenjaka regrutira vojska alkoholičara. Navika pijenja alkohola zahvaća gotovo svaku obitelj. Tko je zapravo bolestan?
Obično se misli da je bolestan samo onaj koji puno pije, a ostali su »žrtve« tog pijenja. Međutim, »žrtve« su u početku na razne načine pomagale pijenju, bile su poticatelji stila života »Dobro je piti, nije dobro previše piti ili ne piti«.
Što nam medicinska znanost i statistika govore? Alkohol ne može riješiti neurotičke komplekse, unutrašnje konflikte, uzroke duševnog bola bilo psihološkog ili socijalnog karaktera. Alkohol pothranjuje i stvara duševnu invalidnost.
Alkohol oštećuje organizam. Neki liječnici navode da više od 50 posto muškaraca koji se liječe na internim odjelima boluje od bolesti koje su posljedica pijenja alkoholnih pića.
Alkohol oštećuje i povećava rizik karcinoma jezika, usne šupljine, ždrijela, grkljana, jednjaka, želuca, crijeva, gušterače, jetre i dojke.
Oštećenjem gušterače alkohol dovodi do šećerne bolesti, u žučnom traktu primijećena je veća učestalost kamenaca, negativno utječe na nadbubrežnu žlijezdu, štitnjaču, neurohipofizu, spolne žlijezde, loše utječe na metabolizam svih vitamina, mnogih minerala i esencijalnih masnih kiselina. Izaziva promjene na koži, oštećuje srčano-žilni sistem, smanjuje otpornost prema infekcijama, uzrokuje oštećenja mozga, perifernih živaca i leđne moždine, uzrok je velikog broja duševnih bolesti.
Istraživanja u Engleskoj koja su obuhvatila 8000 muškaraca umjerenih potrošača alkohola nisu pokazala nikakvo smanjenje rizika srčanih napada, ali su primijetili da je u onih koji puno piju rizik moždanog udara bio četiri puta veći. Ispitivanje u Finskoj pokazalo je manjak Purkinjeovih stanica u malom mozgu među umjerenim potrošačima alkohola.
Konzumiranje alkohola u trudnoći i razdoblju dojenja šteti djeci. Majke alkoholičarke rađaju djecu manje težine i visine, koja su kasnije često društveno zaostala s učestalim poremećajima srca i drugih organa.
Više od 50 posto nesreća na radu uzrokovano je prekomjernim uživanjem alkoholnih pića, a 20 posto svih muškaraca koje prvi put pregledavaju invalidske komisije čine alkoholičari. Računa se da u životu izgube bar 10 radnih godina, ranije gube radnu sposobnost, u prosjeku umiru za 15-20 godina mlađi od nealkoholičara.
Tijekom vremena kod alkoholičara nastupa promjena ličnosti koja uvjetuje gubitak osjećaja dužnosti, nemarnost prema obiteljskim obavezama, opće moralno propadanje. To je jedan od činitelja da su kriminalna djela alkoholičara znatno češća. Alkohol u krvi prisutan je u velikom broju prometnih nesreća, samoubojstava i utapljanja.
Alkoholizam se najprije očituje u obitelji i posebno pogađa obiteljski život. Kod zanemarivanja obiteljskih obaveza najočitija je nebriga za djecu. Uz siromašenje srca i uma dolazi i do materijalnog siromašenja. Alkoholizam dovodi do agresivnosti i nasilja u obitelji, do krnjih obitelji zbog rastava (uzrok 1/3 rastava) ili prerane smrti. Velik broj djece koju služba socijalne zaštite smješta u domove dolazi iz obitelji alkoholičara. Alkohol dovodi do psiholoških poremećaja u obitelji, do raznih poremećaja ponašanja djece.
Godine 1983. u SAD-u građani su na kupovinu alkohola potrošili 56 milijardi dolara, a privreda je imala 71 milijardu dolara gubitaka u produktivnosti i izostajanju s posla, 18 milijardi u preranoj smrtnosti, 14 milijardi u zdravstvenoj brizi, 24 milijardi zbog učinjenih šteta. Kolika je šteta koju su pretrpjele obitelji, djeca i prijatelji?
Iz povijesti možemo saznati kako su Rimljani znali iskoristiti alkohol u pokoravanju cijelih naroda. Kada su se iskrcali na britansko kopno, ubrzo su izgradili topla kupališta i ponudili pivo. Rimski povjesničar Tacit o tome je napisao: »I oni su se sada, iako su nekad prezirali rimski jezik, oduševljavali njegovom rječitošću. Čak su počeli cijeniti našu nošnju i često su nosili togu, postepeno su se podavali našim porocima, smislu za trijemove i raskalašene gozbe; kako su bili neiskusni, nazivali su civilizacijom ono što ih je uvaljivalo u ropstvo.«
U razdobljima »kruha i igara«, življenja u duhovnom i materijalnom siromaštvu, kada čovjek nije mogao slobodno govoriti, niti sebe ostvariti, alkohol je pomagao da se zaborave problemi, gruba svakodnevnica, ali je pri tome zarobljavao ljudski um, maštanje i djelovanje za sretniju budućnost.
»Vino oduzima inspiraciju, maštu i ubija memoriju... Otkako sam uklonio piće, moj duh se razbistruje. Osjećam da mi se mozak širi i cvjeta kao jedna cvjetna lepeza, kao mitski lotos«, riječi su Tina Ujevića.
