U Meksičkom zaljevu blizu obale američke savezne države Louisiane i mjesta na kojemu se 2010. godine dogodila velika naftna katastrofa ponovno se pojavila mrlja. Njezino porijeklo je zasad misterija, a samim time nije jasno ni kakvog utjecaja ima na živi svijet u tom dijelu zaljeva.
Pročitajte i ovo
Fizičarka Bonny Schumaker, koja je sve donedavno radila za NASA-u, a danas vodi jednu udrugu za zaštitu okoliša, za NBC News kaže da je posljednji put Meksički zaljev preletjela krajem siječnja te da je mrlja, koju je prvi put uočila u rujnu prošle godine, tada bila 'ogromna'.
>> Potvrđena nagodba, BP će zbog naftne katastrofe platiti 4 milijarde dolara
Postoji nekoliko teorija o čemu bi mogla biti riječ. Jedna od njih je da BP nije dobro začepio rupu iz koje je mjesecima šikljala sirova nafta te da crno zlato i dalje malo-pomalo dopire do mora. U BP-u tvrde da je takva mogućnost zasad otklonjena jer su dosad već četiri puta na dno mora poslali robota, uz pomoć kojega su zaključili da ne curi ništa. 'BP nastavlja blisko surađivati s Obalnom stražom kako bismo utvrdili izvor nove mrlje', napisali su u kratkom priopćenju.
Prema sljedećoj teoriji, koju je iznijela Bonny Schumaker, na površini mora su se nakupili ostaci nafte koji se još nisu prirodnim putem razgradili. 'Ako je tome tako, onda je to dobra vijest iz koje proizlazi da je mrlja ograničene veličine i trajanja. Nazire joj se kraj', kaže Schumaker.
Oceanograf i stručnjak za naftne mrlje sa Sveučilišta u Floridi Ian McDonald kaže da postoji i treća teorija, prema kojoj je uslijed nesreće na naftnoj platformi Deepwater Horizon došlo do pomaka na morskom dnu i posljedičnog stvaranja novih prirodnih pukotina iz kojih u more izvire nafta. 'Odakle god da ta nafta stiže, količina nije alarmantna i ne predstavlja neposrednu prijetnju biljnom i životinjskom svijetu', ističe McDonald.
Schumaker napominje i da je u blizini danas zatvorene kobne naftne platforme nedavno otvorena nova bušotina i špekulira da nafta možda dolazi otamo. Ipak, najviše je zabrinuta zbog već uništene bioraznolikosti u Meksičkom zaljevu. Kaže da više nema kornjača, dupina, morskih pasa i mnogih drugih vrsta koje su simbolizirale to područje.
'Meksički je zaljev danas dijelom pretvoren u smrdljivu pustinju zbog čega su njegovi nekadašnji stanovnici pobjegli', zaključuje Schumaker.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
