Većinom muslimanski Uzbekistan, koji graniči s Afganistanom i bogat je velikim rezervama nafte i zemnog plina, u središtu je geopolitičkih borbi između Zapada i Rusije, koja srednju Aziju tradicionalno smatra svojom interesnom sferom.
Međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava osuđuju Karimova, koji je na vlasti od 1989., za kršenje temeljnih sloboda.
Zapad je 2005. kritizirao bivšu vladu tog nekadašnjeg čelnika Komunističke partije nakon što su vojnici zapucali na prosvjednike u gradu Andizhanu.
Javno kritiziranje Karimova, koji ima široke ovlasti, zabranjena je tema u Uzbekistanu, pa većina birača nije željela davati izjave nakon početka glasovanja u šest sati ujutro po lokalnom vremenu.
Karimov službeno ima troje protukandidata, no analitičari procjenjuju da se radi samo o prividu demokratskih izbora.
U Uzbekistanu nema registriranih oporbenih stranaka i većina oporbenih čelnika živi u egzilu u inozemstvu.
Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) poslala je u Taškent skupinu promatrača za nadgledanje izbora.
OESS je ovoga mjeseca već kritizirao Uzbekisatan zbog nemogućavanja oporbi da se prije glasovanja predstavi biračima.
Od pustinja na zapadu kod Aralskog mora do plodnih ravnica u dolini Ferghana, na izbore može izaći 16 milijuna uzbečkih glasača.
Karimov, koji je prethodne izbore osvojio s 92 posto glasova, obećao je transparentne izbore i uvođenje većeg stupnja demokracije ako bude ponovno izabran za predsjednika.
ZAR I TI, SINE BRUTE?
Imaš pravo, ostvari ga
"U noćne sate ukucao premijerov OIB..."
