Nova Europska komisija ušla je u prvi tjedan svoga petogodišnjeg mandata, u kojem će se trebati pozabaviti nizom pitanja - od geopolitičkih napetosti do unutarnjih izazova poput gospodarske slabosti i nezakonitih migracija, piše European News Room (ENR).
Nova izvršna vlast Europske unije, predvođena predsjednicom Komisije Ursulom von der Leyen, stupila je na dužnost 1. prosinca, piše ENR, zajednički projekt dvadesetak europskih novinskih agencija, među kojima je i Hina.
Pred novom je Komisijom pozamašan posao: sigurnost i obrana s obzirom na rusku agresiju, napetosti na Bliskom istoku, troma konkurentnost, gospodarsko suparništvo s Kinom, zabrinutosti o trgovini uoči povratka Donalda Trumpa u Bijelu kući i nezakonite migracije.
Europski parlament prošlog je tjedna dao svoje konačno odobrenje za početak petogodišnjeg mandata nove Komisije, s 370 glasova za, 282 protiv i 36 suzdržanih.
"Ne možemo tratiti vrijeme. Moramo biti ambiciozni s obzirom na ozbiljne prijetnje", kazala je Von der Leyen europarlamentarcima u Strasbourgu prije glasanja.
Bivša estonske premijerka Kaja Kallas postala je nova visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku, zamijenila je bivšeg šefa europske diplomacije Josepa Borrella.
Na dužnost je stupio i bivši portugalski premijer Antonio Costa, koji je preuzeo predsjedanje Europskim vijećem iz ruku Charlesa Michela.
Vodstvo Europske komisije sastoji se od 27 članova, svakog iz jedne države članice. Nova izvršna vlast Unije pripremala se od izbora za Europski parlament u lipnju.
Snažni signali za Europu i Ukrajinu
Prvi dan mandata Costa i Kallas zajedno s povjerenicom za proširenje Martom Kos otputovali su u Kijev kako bi poslali snažnu poruku da će blok nastaviti podržavati Ukrajinu u njezinoj borbi protiv ruske invazije i na putu prema članstvu u Uniji.
"Situacija u Ukrajini je veoma, veoma ozbiljna", kazala je nova šefica diplomacije Kallas.
Prema Costi, pomoć za Ukrajinu uključuje humanitarnu, financijsku, vojnu i diplomatsku podršku.
Kos, koja je bila slovenska veleposlanica u Njemačkoj i Švicarskoj, o ukrajinskom pristupanju Uniji rekla je: "Obećavam da ću učiniti sve u svojoj moći da vas dovedem do kraja postupka pregovaranja."
EU je službeno započeo pristupne pregovore s Ukrajinom u lipnju. Costa je u nedjelju kazao da će surađivati s Kijevom kako bi se otvorila najmanje dva poglavlja o pristupanju u prvoj polovici 2025.
Zbog ruske agresije Unija je izmijenila svoju politiku proširenja za istočne susjede kada je Ukrajini, Moldaviji i Gruziji dala status zemalja kandidatkinja. Prije rata to je bilo nezamislivo jer je EU tradicionalno bio oprezan glede proširenja, no ruska invazija na Ukrajinu 2022. dala je novi poticaj za širenje bloka.
Međutim, Costa je rekao da se protivi "umjetno postavljenim rokovima" u procesu pristupanja, što predstavlja odmak od stava Charlesa Michela, koji je kazao da bi EU i zemlje kandidatkinje trebale biti spremne za proširenje do 2030.
Više izdvajanja za obranu
Von der Leyen, koja je prošlog tjedna predstavila prioritete svoje nove Komisije, naglasila je važnost većeg izdvajanja za obranu i potrebe da se održi jedinstvo EU-a.
Jačanje europske obrane je prioritet od ruske invazije na Ukrajinu 2022.
Komisija, međutim, tvrdi da se na obranu u proteklim desetljećima trošilo premalo i suviše neusklađeno kako bi se održao korak s Rusijom i Kinom.
"Naše izdvajanje za obranu se mora povećati. Potrebno nam je jedinstveno tržište za to. Trebamo ojačati obrambenu industriju", kazala je.
Europa je ukupno potrošila oko 119 milijardi eura kako bi podržala Ukrajinu od invazije 2022. Sjedinjene Američke Države su u istu svrhu izdvojile preko 85 milijardi eura, prema Kiel Instituteu, nezavisnoj njemačkoj istraživačkoj ustanovi i think tanku.
Von der Leyen je ranije govorila da blok treba uložiti 500 milijardi eura tijekom narednom desetljeća kako ne bi zaostala za Rusijom i Kinom. To je postalo znatno hitnije otkako je Donald Trump ponovo izabran za američkog predsjednika s obzirom na zabrinutost da bi on mogao smanjiti američku predanost europskoj sigurnosti i podršci za Ukrajinu.
EU će po prvi put imati povjerenika za obranu, Litavca Andriusa Kubiliusa, koji je zajedno s novom šeficom diplomacije zadužen za stvaranje plana za europsku obranu u prvih 100 dana nove Komisije.
Što još očekivati u prvih 100 dana Komisije
Von der Leyen je kazala da bi drugi središnji cilj njezina novog tima trebao biti obnavljanje europske gospodarske konkurentnosti kako bi se izbjeglo ono što je bivši talijanski premijer Mario Draghi opisao "sporom agonijom" propadanja.
Blok ima poteškoća u držanju koraka sa SAD-om te mu prijeti sve veća konkurencija iz Kine usred niza izazova koji uključuju nisku produktivnost, spor rast, visoke cijene energenata i niska ulaganja.
Francuz Stephane Sejourne, zadužen za industrijsku strategiju Unije, morat će surađivati sa Španjolkom Teresom Riberom, novom šeficom za konkurenciju i zelenu tranziciju, kako bi se pomirilo pitanje gospodarskog rasta s klimatskim ambicijama, a da se pritom ne ugrozi konkurentnost europskih kompanija.
"Kompas konkurentnosti", koji će uokviriti strategiju Komisije, bit će prva veća inicijativa, rekla je prošlog tjedna Von der Leyen.
Tri glavna stupa tog kompasa će biti jačanje inovacija, podrška dekarbonizaciji gospodarstva i diversifikacija opskrbe sirovinama.
Predsjednica Komisije također unutar prvih sto dana mandata namjerava predstaviti ranije najavljen plan za čistu industriju. Cilj plana je omogućiti ulaganja, stvoriti vodeća tržišta za čiste tehnologije i omogućiti uvjete u kojima će europske tvrtke moći rasti i konkurirati onima u Kini ili SAD-u.
Kako bi se ojačale inovacije, povjerenica za razvojne tvrtke, istraživanje i inovacije Bugarka Ekaterina Zaharieva zadužena je za poboljšanje Europskog istraživačkog prostora, a obećala je predstaviti novi europski akt o inovacijama. Također, namjerava poticati zemlje članice da ostvare svoje ciljeve, prema kojima bi trebale izdvajati tri posto svog BDP-a na istraživanje i razvoj.
Osim toga, Von der Leyen je kazala da se želi posvetiti krizi u automobilskoj industriji prouzročenoj tranzicijom prema niskougljičnim tehnologijama, poremećajima u opskrbnim lancima, sve većom konkurencijom iz Azije i padom potražnje za električnim vozilima.
Što se tiče energetske sigurnosti, cijena i krize stanovanja, Dan Jorgensen iz Danske dobio je zadatak da kao povjerenik za stanovanje i energiju smanji cijene energenata i Europsku uniju učini nezavisnom od ruskog plina.
Von der Leyen je također ponovila svoj čvrst stav prema migracijama. Nezakoniti prelasci granice u Europskoj uniji su pali za 43 posto u ove godine nakon što su 2023. gotovo postigli vrhunac u posljednjih deset godina. No, migracija je i dalje visoko na popisu prioriteta s obzirom na dobre izborne rezultate koje su u nekoliko zemalja ostvarile krajnje desne stranke.
Europski vođe su u listopadu zatražili novo zakonodavstvo kako bi se ubrzao i povećao broj povrataka migranata, a od Komisije da istraži "nove načine" za suzbijanje nezakonitih migracija.
Von der Leyen je obećala da će ubrzo predstaviti svoj prijedlog, svega nekoliko mjeseci nakon što je blok usvojio reformu svoje politike prema azilu o kojoj se dugo raspravljalo.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
