Više od 80 posto maloljetnih građana Europe provodi vrijeme na internetu svaki dan. U određenim populacijama internet se koristi i više sati dnevno. Najčešće je riječ o djeci, ujedno i najmanje zaštićenoj skupini ljudi. Iako je internet mjesto bez kojeg je danas svakodnevica nezamisliva i njegove se prednosti ne mogu zanemariti, važno je osvijestiti i koje opasnosti donosi.
Online nasilnici, hakeri, online prevaranti ciljaju na one skupine ljudi za koje mogu pretpostaviti da su sa sigurnošću na internetu najmanje upoznati. Zato je važna edukacija od malih nogu. Ako se roditelji ili učitelji vode mišlju kako se online nasilje neće dogoditi baš u njihovoj okolini, potpuno su u krivu. Događa se svakodnevno, velikom broju djece.
Što Europa čini kako bi zaštitila djecu od nasilja na internetu?
Cijela strategija Europske unije za zaštitu djece na internetu počela se razvijati još 1999. godine. To je pokazatelj, barem za Hrvatsku, da se o opasnostima na internetu razmišljalo i prije nego što je internet bio potpuno uobičajena pojava u kućanstvima. Tek 1992. godine Hrvatska je spojena na Internet, a 1995. godine osnovana je Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNET. Još je prošlo nekoliko godina do uvođenja interneta u domove i njegove šire primjene.
U slučaju internetskog nasilja važno je da dijete bude dovoljno upućeno kako bi nasilje prepoznalo te da u svojoj okolini ima osobu kojoj se može povjeriti. U programima Europske unije roditelji, učitelji, nastavnici, ali i djeca imaju priliku upoznati se s vještinama, znanjem i strategijama koje ih uče online sigurnosti.
Jedan od načina na koji su stručnjaci odlučili naučiti građane Europe online sigurnosti jest računalna igra The Happy Onlife. Na stranicama Europske komisije svima je dostupna igra koja je zapravo zabavno učenje prilagođeno djeci i roditeljima.
Online igra sliči klasičnoj igri ''Čovječe ne ljuti se'' jer bacanjem kockice i odgovaranjem na pitanja o online sigurnosti djeca na zabavan način uče o prijetnjama koje ih mogu zadesiti. Svaki točan odgovor igraču donosi bodove s kojima napreduje brže do cilja. Pitanja su jednostavna, ali dovoljno učinkovita da dijete od najmlađe dobi pa sve do one tinejdžerske shvati što sve o korištenju interneta treba znati.
Igru The Happy Onlife testirali su školski djelatnici, razvili istraživači, a provjerena je na velikom broju djece i njihovih roditelja.
Osim toga, Europska unija regulira rad mreže Centara za sigurniji internet (Safer Internet Centers). Stručnjaci iz tih centara na raspolaganju su svim građanima EU-a koji zatraže pomoć.
Europska unija programom Instrument za povezivanje Europe (CEF) uložila je 11,4 milijuna eura u projekte koji teže jačanju kapaciteta Europske unije i učinkovitijem bavljenju kibernetičkim prijetnjama i incidentima. Pojedinačno najviše projekata financirat će se u Hrvatskoj.
Svaki napor koji organizacije, građani, pa i cijela Europska unija ulažu kako bi se online sigurnost dovela na najveću moguću razinu, pohvalan je. Priče maloljetne djece koja se nađu u paklu cyber-zlostavljanja ne smiju biti pravilo. Ako su i iznimka, postoji cijeli spektar stručnjaka koji u tom trenutku stoje na usluzi svima koji pomoć zatraže.
Svaki neprimjereni sadržaj na internetu djeca mogu prijaviti na aplikaciji Ministarstva unutarnjih poslova. Red Button aplikacija posebno je prilagođena djeci i omogućuje prijavljivanje sadržaja na internetu za koji sumnjate da je nezakonit ili neprimjeren, a moguće je prijaviti i zlostavljanje.
Korištenje interneta uvijek će biti blagodat današnjeg vremena, a uz povećan oprez ne mora nikome nauditi.
Sadržaj je napravljen u suradnji s Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj koja u kampanji 'Zajedno za sigurniju EU' želi povećati informiranost o načinima na koje se EU nosi s globalnim izazovima u kojima štiti svoje građane.