Dok znanstveni svijet gotovo jednoglasno pozdravlja odluku bivšeg potpredsjednika da svoju intelektualnu i fizičku energiju uloži u kampanju upozoravanja na opasne klimatske promjene koje nas čekaju, neki stručnjaci ipak kritiziraju "apokaliptične tonove" nekih Goreovih predviđanja i osporavaju znanstvene temelje neke od njegovih tvrdnji koje privlače najveću pozornost ocjenjujući ih "pretjeranim i pogrešnim".
Među najspornijim Goreovim tvrdnjama ona je o podizanju razine mora za sedam metara pri čemu bi bile potopljena velika područja New Yorka, Floride i drugih gusto naseljenih područja SAD-a.
Procjene mnogih znanstvenika pak predviđaju da će uslijed topljenja ledenjaka razine mora krajem stoljeća podići za najviše 50 centimetara što je nedovoljno povećanje da bi izazvalo katastrofe koje predviđa Gore.
Po potpredsjedniku porast temperature će pak izazvati sve učestaliju pojavu uragana koji će biti i mnogo snažniji od, primjerice, uragana Katrina koji je izazvao razaranja u području New Orleansa.
No i tu tezu osporavaju brojni znanstvenici.
"Potrebno je biti oprezniji u opisivanju mogućih učinaka klimatskih promjena na uragane", kaže James Hanson stručnjak za okoliš i direktor NASA-inog Instituta Goddard.
Posljednja je sezona, primjerice, na području Atlantika proizvela mnogo manje uragana no što su znanstvenici predviđali.
U svojoj kampanji, o kojoj među ostalim govore i film "Neugodna istina", dobitnik dvaju Oskara, i jedna knjiga koja je postala bestseller, Gore u potpunosti zanemaruje mogućnost da bi klimatske promjene mogle biti dijelom promjena koje se ciklički ponavljaju i nisu izravno vezane uz plinove nastale ljudskim djelovanjem.
Geolog Don Easterbrook tako osporava Goreovu tvrdnju da se "naša civilizacija još nikada nije susrela s takvim klimatskim promjenama" kakve se sada događaju na planetu.
Jedna studija koju je geolog napravio za razdoblje od posljednjih 15.000 godina našla je najmanje 10 razdoblja klimatskih promjena sličnih današnjim.
Neke do tih promjena "dvadeset su puta veće" od onih utvrđenih u našem dobu.
Al Gore, premda priznaje da neki od podataka koje on koristi mogu biti predmet rasprave, ustraje na čvrstoj znanstvenoj utemeljenosti svojih projekcija koje su plod dugih rasprava s najistaknutijim stručnjacima na tom polju.
"Stupanj znanstvenog suglasja glede zagrijavanja planeta nikada nije bio toliko velik. Ja nastojim iznijeti bit tog životnog problema koristeći 'neznanstveni' jezik koji mogu shvatiti ja i onaj koji me sluša", kaže Gore.
Talijanska agencija ANSA u utorak je pak objavila da bi oko 2000 stanovnika otočja Carteret koje pripada Papui Novoj Gvineji moglo postati prvim svjetskim "ekološkim izbjeglicama".
Stanovnici malenog arhipelaga u južnom Pacifiku, piše ANSA, mogli bi uskoro biti primorani iseliti sa svojih otoka zbog porasta razine oceana uzrokovanog globalnim zagrijavajem.
Oni su izgubili svoju dvadesetogodišnju očajničku i uzaludnu bitku protiv oceana. Ničemu nisu poslužile barijere koje su podigli i mangrova drva koja su posadili kako bi obranili obale.
Viceguverner u automnoj vladi Bouganvillea, Raymond Masono, je za australski radio objavio da je more već prodrlo u veći dio izvora slatke vode i uništilo nasade te tako neizbježnim učinilo preseljenje stanovništva na otok Bouganville koji se nalazi na četiri sata plovidbe od arhipelaga.
Nevremena i plime doprinose prodiranju mora a otočani već primaju pomoć u robi i namirnicama za osnovne potrebe.
Na atolima, koje je britanski istraživač Phillip Carteret otkrio na oko 85 kilometara sjeveroistočno od Bouganvillea, već je postalo nemoguće preživjeti.
Neke je kuće more u potpunosti uništilo a ostale sve češće
bivaju poplavljene.
Masono objašnjava da je prvo nastanjivanje na novom teritoriju predviđeno tijekom idućih mjeseci.
"Želimo djelovati sustavno a ne reagirati impulzivno. Cjeloviti
program predviđa sporazume s vlasnicima plantaža i drugih terena s kojima su određene lokacije primjerene za naseljenike s otočja Carteret i drugih atola", dodao je.
Otoci Carteret koji imaju 2050 stanovnika najpogođeniji su podizanjem razine mora uslijed efekta staklenika no još 3000 otočana s atola Mortlock, Fead i Tasman, svi u Papui Novoj Gvineji, također su počeli osjećati njegove posljedice, rekao je dužnosnik.
"Među ljudima vlada opći dojam da njihovu situaciju uzrokuje globalno zagrijavanje", rekao je.
Otočani se već godinama bore protiv napredovanja mora gradeći zidove i sadeći mangrovo drvo ali oluje i plime nastavljaju potapati kuće i vrtove.
Po procjenama će atole more u potpunosti preplaviti do 2015. godine.
Čini se da su i državama-arhipelazima Kiribati, Tuvali, Vanuatu i Marshallovim otocima mnogi atoli osuđeni ostati pod vodom uslijed klimatskih promjena.