Istraživanje koje je provedeno među studentima u Južnoj Koreji pokazalo je da je čak 36 posto ispitanih najmanje jednom bilo zlostavljano putem interneta tijekom prošle godine. Takvi studenti često imaju problema s oporavljanjem od negativnih efekata cyberbullyinga te se zbog toga osjećaju usamljeno, tužno, bespomoćno i frustrirano.
Problem kod ovakvog oblika zlostavljanja jest što su žrtve izložene zlostavljačima 24 sata dnevno te 'javna priroda' bullyinga jer na internetu su svima dostupne laži i vrijeđanje koje zlostavljači pišu o svojim žrtvama.
Prema pisanju Telegrapha, oko 40 posto žena postalo je žrtvama ovakvog oblika zlostavljanja nakon dogovorenih 'online spojeva', a dvadeset posto zlostavljača žrtve uhodi putem društvenih mreža.
Prema riječima psihologinje Elizabeth Carll iz APA Media Psychology Divisiona, stalkeri sve više koriste moderne tehnologije za praćenje i uznemiravanje svojih žrtava te je jedna od četiri žrtve zlostavljanja prijavila neki od oblika cyberbullyinga, poput prijetećih mailova ili instant poruka.
Takav oblik zlostavljanja može izazvati, pored straha, i noćne more te poremećaje u spavanju i ishrani, a simptomi povezani sa cyberstalkingom i tzv. e-zlostavljanjem često su intenzivniji u odnosu na klasično zlostavljanja 'licem u lice' te je njihov utjecaj jači 'zbog mogućnosti 24-satnog tj. svakodnevnog zlostavljanja, nemogućnosti bijega na sigurno mjesto te globalnog pristupa takvim informacijama'.
Carll je dodala da su svake godine u SAD-u čak 850 tisuća ljudi – većinom žena, žrtve online bullyiniga. No, tehnologiju je moguće okrenuti i protiv zlostavljača pa daje primjer potencijalne aplikacije koja bi obavještavala žrtve o poziciji njihova zlostavljača tj. koja bi ih obavještavala da se nalaze u njihovoj blizini – takva bi aplikacija doslovno mogla spasiti živote.
Apelira i na policiju i socijalne službe koji bi također trebali koristiti razne online alate i ostale 'elektronske metode' kako bi spriječili zlostavljanje putem mreže i pronašli zlostavljače.