'Otkrili smo tajnoga Giotta', rekla je upraviteljica jedne od najprestižnijih svjetskih restauratorskih ustanova Isabella Lapi Ballerini. Prošle je godine desetak restauratora i umjetnika počelo ambiciozan projekt 'neinvazivne dijagnostike', kako bi utvrdilo u kakvom je stanju 12 metara visoka kapela, čiju je unutrašnjost Giotto oslikao 1320. Svrha studije je prikupiti što više informacija o 170 četvornih metara površine kapele kako bi se u dogledno vrijeme počelo s njezinom restauracijom. Tijekom četveromjesečnih radova, restauratori su, proučavajući freske pod ultraljubičastim zrakama, na njima ugledali detalje nevidljive golom oku.
Prema riječima koordinatorice projekta Cecilije Fosinini 'riječ je o nečemu uistinu zadivljujućem', jer 'smo ugledali neke detalje koji su bili skriveni ispod više slojeva prethodnih restauratorskih zahvata'. 'Riječ je o nekoj vrsti trodimenzionalnog viđenja fresaka. Savršeno se vidi dojam svjetala i sjena, odnosno klasični 'chiaroscuro' učinak, pod odjećom su vidljiva tijela, vide se i nabori na odjeći, fini izrazi lica...', opisala je Fosinini.
Povjesničari umjetnosti vjeruju da su Giottove freske iz kapele Peruzzi znatno utjecale na freske Michelangela Buonarottija, rođenog gotovo 140 godina nakon Giotta i njegove freske u Sikstinskoj kapeli. (Hina)