Vodeći svjetski znanstveni časopis Nature objavio je u srijedu navečer na svojim web-stranicama novo veliko otkriće hrvatskog genetičara, akademika Miroslava Radmana i njegovih suradnika.
Riječ je o procesu koji nagovješćuje moguću revoluciju glede obnavljanja stanica. Kako doznajemo, Radman i njegov tim otkrili su zašto bakterija može rekonstruirati svoj genom nakon što se zbog velikih doza zračenja raspadne na stotine komadića.
Bakterija Deinococcus radiodurans jedan je od rijetkih organizama koji može podnijeti ekstremne uvjete isušivanja i ionizacijskog zračenja koje fragmentira kromosome i tako ubija stanice, na primjer, tijekom radioterapije.
U znanstvenom radu Miroslav Radman i kolege opisuju novu dvostupanjsku obnovu DNK koja omogućuje bakteriji izgradnju svoga raspršenoga genoma.
Prvo, nasumice slomljenim fragmentima, produženi krajevi (uz pomoć enzima DNA polimeraze I) mogu naći komplementarni slijed i tako prespojiti fragmente u korektni redoslijed. Ti se krajevi spoje i tvore dvolančane molekule koje u drugoj fazi (tzv. genetskoj rekombinaciji) sazrijevaju u originalni kružni genom.
Proces su u Natureu ocijenili kao sasvim originalan te tvrde kako bi se i ostali organizmi rezistentni na dehidraciju mogli obnavljati na isti način.
U znanstvenim krugovima otkriće profesora Radmana i njegovih suradnika ocjenjuju epohalnim, te tumače da je riječ o pronalasku svojevrsnog molekularnog mehanizma, odnosno kopiranja genoma kojim se omogućava obnova svake uništene stanice.
To bi, tvrdi se, značilo da će u bliskoj budućnosti biti moguće na temelju rekonstruiranja stanica izliječiti i najteže bolesti.