U mnogim alpskim područjima proizvodnja umjetnoga snijega sve je raširenija zbog sve viših temperatura i sve veće turističke navale. Europski turoperatori potroše oko tri milijarde eura na godinu da bi umjetnim snijegom prekrili 23.800 hektara Alpa, a tijekom sljedećih godina namjeravaju taj broj učetverostručiti.
Nestašice vode već su primijećene, tvrdi Carmen de Jong, znanstvenica s francuskog sveučilišnog Instituta za planine.
"U nekim francuskim dolinama danas je zimi u potocima 70 posto manje vode nego prije", upozorila je de Jong na marginama glavne skupštine Europskoga društva za geologiju koja se održava u Beču.
Za proizvodnju umjetnoga snijega potroši se približno 95 milijuna kubičnih metara vode, što je prosječna godišnja zimska potrošnja grada od 1,5 milijuna stanovnika. Oko trideset posto vode ispari, rekla je de Jong.
Suprotno tvrdnjama turističkih menadžera da umjetni snijeg ne škodi planinskom ekosustavu, znanstvenici misle da najviše škodi isparavanje do kojega dolazi u procesu proizvodnje umjetnoga snijega.
Izgradnja rezervoara zbog sve većih potreba za vodom za proizvodnju umjetnoga snijega negativno utječe na planinske ekosustave, ali i izaziva nestašicu vode.
"Turistički djelatnici moraju shvatiti da ne mogu proizvoditi snijeg
i imati skijašku sezonu od prosinca do travnja po svaku cijenu", rekla je de Jong.
Prvi korak bilo bi buđenje svijesti među turistima koji moraju
shvatiti da je neodgovorno proizvoditi snijeg cijelu sezonu.