Do tog zaključka znanstvenici su došli nakon analize satelitskih podataka, koja je pokazala goleme količine ugljičnog dioksida šest kilometara ispod površine tla. Znanstvenici vjeruju kako se radi o sedimentu formiranom od karbonizirane vode, koji sugerira kako je prije nekoliko stotina milijuna godina Crveni planet bio topliji, mokriji i gostoljubiviji za život, prenosi The Sun.
>> FOTO: Meteorit na Marsu dobio keltsko ime
Taj isti ugljični dioksid u atmosferi, koji se na Zemlji krivi za globalno zagrijavanje, na prohladnom Marsu držao je toplinu na površini planeta, smatraju znanstvenici. Isto tako misle kako je taj sediment kamena zapravo zatrpala vulkanska lava, jer je pronađen pored vulkana promjera 1000 kilometara, koji je nazvan Syrtis Major.
U isto vrijeme prije nekoliko stotina milijuna godina , u atmosferi Marsa nalazio se i metan, koji je znanstvenicima poslužio kao dodatni pokazatelj prema tada mogućim atmosferskim uvjetima pogodnima za život. Za razliku od tog vremena, površina Marsa, danas je prehladna, presuha i prekisela da bi bila pogodna za održavanje i razvoj života.