U peruanskom Amazonu uočeno slabo poznato pleme

Slika nije dostupna
Ekolozi su uspjeli fotografirati do sada malo poznato pleme duboko u peruanskom Amazonu, što bi moglo pojačati raspravu o nazočnosti izoliranih Indijanaca dok se naftne tvrtke utrkuju koja će iskorištavati tamošnju džunglu.

Pleme, čiji pripadnici nose strelice i žive u kolibama od palminog lišća na obalama rijeke Las Pedras, su prošloga tjedna opazili istraživači leteći iznad nacionalnog parka Alto Purus u blizini granice s Brazilom u potrazi za ilegalnim sjekačima stabala.

"Ugledali smo ih slučajno. Bile su tri kolibe i oko 21 Indijanac,
djeca, žene i mladi ljudi", rekao je Ricardo Hon, znanstvenik za šume u Nacionalnom institutu prirodnih resursa.

Hon je kazao kako je skupina urođenika koja je koristila istu vrst koliba viđena u toj regiji 1980-tih, a skupina za zaštitu prava Indijanaca kaže kako izgleda da su oni dio plemena Mascho Piro.

Otkriće ove urođeničke skupine dolazi u vrijeme dok vlada Perua potiče strane tvrtke da tragaju za naftom u prašumi.

Ekološke skupine i one koje zagovaraju prava Indijanaca čvrsto se protive istraživanju u zabačenom prašumskom području oko 900 km istočno od Lime, glavnog grada Perua.

Vjeruje se da urođenici koji izbjegavaju kontakte s ostatkom društva žive u nekim od nekoliko desetaka parcela koje su stavljene na dražbu diljem zemlje za istraživanje nafte, a neke od njih su u Amazonu.

Organizacije procjenjuju da možda i 15 izoliranih plemena živi u Peruu, što je najveći broj nakon Brazila i Papue u Indoneziji.

Skupine za zaštitu prava Indijanaca kažu da nomadska plemena izlaze iz nacionalnih parkova i ulaze u njih ovisno o godišnjem dobu i da ih nadirući sjekači drva i radnici naftnih tvrtki mogu izložiti smrtonosnim bolestima. U prošlosti su bolesti prepolovile mnoge plemenske populacije u Amazonu.

Dokumentirati koliko ima izoliranih skupina je teško budući da su se neka plemena skrila dublje u šumu ili preselila na nova mjesta nakon kratkotrajnih susreta sa strancima.

"Dosta skupina je vjerojatno svjesno odabralo da se povuče i ne gradi dugoročne odnose s pridošlicama", rekla je Suzanne Oakdale, profesor antropologije na Sveučilištu Novog Mexica.

"Često 'nekontaktirana plemena' znači nekontaktirana od strane vladinih institucija, ali te skupine imaju duge i komplicirane povijesti s drugim ljudima", rekla je ona.

Povezane teme