Peter Norman, savjetnik švedskog Vijeća za nacionalno naslijeđe, kaže da među otkrivenim olupinama ima i onih koje potječu još iz Srednjeg vijeka, ali da ih je većina novijeg datuma, od 17. do 19. stoljeća.
'Oni bi mogli biti vrlo zanimljivi arheolozima, ali za sada smo vidjeli samo fotografije olupina. Većina ih izgleda vrlo očuvano, a za neke bi se moglo tvrditi da su potpuno netaknuti', rekao je Norman Associated Press-u.
U Baltičkom moru su do sada otkrivene tisuće olupina, od srednjovjekovnih do brodova potonulih u svjetskim ratovima 20. stoljeća. Baltičko more, naime, nama crva koji unište drvene brodove, a koji su uobičajeni u slanijim oceanima.
Glasnogovornica Sjevernog toka je potvrdila da je dvanaest olupina pronađeno 'grupirano', u koridoru 30 milja dužine i 1,2 milje širine, dok je švedska strana objavila da tri olupine netaknutog trupa leže izokrenute na dubini od oko 130 metara.
Švedski pomorski arheolozi analizirali su fotografije olupina te su zaključili da bi neke mogle imati i veliku povijesnu važnost, jer bi njihov teret mogao mnogo toga otkriti o svakodnevnom životu vremena u kojem se dogodio brodolom
Radnici konzorcija Sjeverni tok pretraživali su sonarima dno mora za trasu plinovoda kojim bi ruski plin trebao dolaziti do potrošača u Europskoj uniji. Podvodne kamere su samo potvrdile da se olupine nalaze na dubini od stotinjak metara u međunarodnim vodama, ali u ekonomskoj zoni Švedske, koja je jedino mogla zatražiti od izvođača radova da ne oštete nalazište tijekom postavljanja cijevi.
Za sada još nema planova o izvlačenju olupina, ali će se do njih sasvim sigurno spustiti ronilačke ekipe. Doduše, neke se nalaze na dubini i u položaju koji će strahoviti poskupjeti ronilačke ekspedicije.
Konzorcij Sjeverni tok, čija izgradnja počinje sljedeći mjesec, objavio je da njihove 'aktivnosti neće oštetiti olupine, jer plinovod ne prolazi direktno preko nalazišta'.